BRUXELLES — Europska unija i Sjedinjene Države su na svojem summitu dobre volje ublažile velik dio sporova nastalih zbog rata u Iraku, ali dubinske razlike u shvaćanju nekih političkih problema ostaju i dalje i prijete da se problematični odnosi nastave.

Na svojem prvom sastanku na vrhu nakon velikog razdora, i George Bush i EU, koji su predstavljali Romano Prodi i Kostas Simitis, nastojali su ostaviti dojam da su rane zaliječene, a prekoatlantsko jedinstvo ponovo postignuto, ali naznake rješenja spora oko biznisa genetski modificirane hrane i politike prema Bliskom istoku nema.

Europska unija povisila je ton svoje retorike kako bi u pitanjima koja se tiču sigurnosti postao sličniji američkom. To se pogotovo ogleda u izjavi o oružju za masovno uništavanje. Vrlo neuobičajenim rječnikom za EU, u završnoj deklaraciji ne isključuje se upotreba sile ili uvodjenje oštrih sankcija protiv zemalja koje krše medjunarodne dogovore o naoružanju. Europa se također obvezala na pojačanu kontrolu i presretanje ilegalnih pošiljki oružja, kao i na to da će sama uvoditi sankcije protiv zemalja prekršiteljica.

Obje strane obvezale su se na jaču kontrolu materijala i tehnolgoija veznih uz oružje za masovno uništavanje. Jednako tako, u srijedu je potpisan i dogovor o izručenju, prema kojem će biti jako pojačana razmjena zanimljivih informacija, a bit će i proširena lista zločina na koje će se dogovor o izručenju odnositi. Ali, Europa je odbila buduće izručene osobe koje će eventualno tražiti SAD ako bi se nad njima mogla izvršiti smrtna kazna.

Ali, iako je EU napravio značajne ustupke, čime je pokazao da je razumio američke prioritete — što je s američke strane ocijenjeno kao vrlo "ohrabrujuće" — ipak su ostale mnoge razlike, koje nitko nije ni skrivao. Jedna od tih razlika jest i pitanje Medjunarodnog kaznenog suda. Pozicije obje strane su svima dobro poznate, a u Wasingtonu se nisu pomakle ni za milimetar.

Međutim, najveći problemi nastali su oko europskog financiranja Hamasa, kojeg Amerikanci smatraju terorističkom organizacijom, i neslaganja oko genetski modificirane hrane, koju guraju američki prozivodjači čije interese je zasupao američki Predsjednik. Suprotne interese branili su Prodi i Simitis. Bush je naveo Hamas kao glavnu prepreku realizaciji mirovnog plana, odnosno "mape puta" za Bliski istok, za koji se on osobno jako zauzima. Bush takodjer traži od EU-a da se odrekne Jasera Arafata, kojeg Bruxelles smatra važnim faktorom bliskoistočne politike.