Vjesnik: 27. 06. 2003.

Rohatinski upozorio na rast inozemnog duga

Vanjski dug države trenutačno iznosi 17,4 milijardi dolara, za razliku od lipnja 2000., kada je iznosio 11 milijardi dolara zbog čega je HNB posegnuo za drastičnim mjerama ograničenja inozemnog zaduživanja banaka i smanjenja kreditnih plasmana, rekao je guverner HNB-a/ Šuker: U rukama stranaca je 97 posto bankarske aktive - velik udio u vanjskom dugu imaju upravo zaduženja poslovnih banaka kod svojih inozemnih matica

ZAGREB, 26. lipnja – »Središnja banka neće pristati na prijedlog MMF-a da se povećaju kamatne stope na blagajničke zapise«, rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski, podnoseći zastupnicima godišnje izvješće o poslovanju HNB-a.

Naglasio je pritom da bi takva mjera mogla predstavljati dodatni impuls poslovnim bankama na zaduživanje u inozemstvu, dovesti do većih kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija, te do povećanja proračunskog deficita. Pojasnio je da središnja banka neće pristati na taj prijedlog čak ni po cijenu zaoštravanja odnosa s MMF-om.

Rohatinski je upozorio na rast inozemnog zaduživanja, čija je posljedica ranjivost hrvatskoga financijskog sustava na vanjske poremećaje. Vanjski dug države, po njegovim riječima, trenutačno iznosi 17,4 milijardi dolara, za razliku od lipnja 2000., kada je iznosio 11 milijardi dolara.

To je jedan od razloga, pojasnio je, zbog kojeg je HNB posegnuo za drastičnim mjerama ograničenja inozemnog zaduživanja banaka i smanjenja kreditnih plasmana. Lani je, naime, inozemno zaduženje banaka povećano za oko četiri milijarde dolara, a pola od tog iznosa odnosi se samo na prosinac.

Uvedene mjere, po Rohatinskom, sada počinju davati očekivane rezultate, ali ako u iduća tri mjeseca ta očekivanja padnu, guverner upozorava da će HNB prisiliti banke da u HNB-u pohranjuju više kamatnih sredstava i obvezne rezerve. Kao krajnju mjeru, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih restrikcija u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju.

Iako je oporba pohvalila Izvješće, ono ipak, tvrde, pokazuje klimavu makroekonomsku stabilnost države i pogubnu gospodarsku politiku Banskih dvora.

HSLS je guverneru prigovorio što u izvješću nije spomenut problem Riječke banke. Ističući da HNB nije ništa napravio po pitanju reforme sektora kontrole unutar HNB-a, Jadranko Mijalić napominje da materijal o tome već duže vrijeme stoji na dnevnom redu saborske sjednice. »No taj kvazi materijal ne donosi ništa nova pa je možda je bolje da i ne dođe pred zastupnike, jer svojim sadržajem ignorira saborske zaključke«, komentirao je.

Podsjetivši na pogubne posljedice svojedobne prodaje Dubrovačke banke, Tonči Tadić (HSP) predlaže Saboru obvezujuće zaključke - da se od Vlade i HFP-a traži poništenje ugovora o prodaji Dubrovačke banke i objavljivanje ugovora, koji je po njima štetan po Hrvatsku, dovršetak objedinjavanja državnog portfelja kojim bi se HFP-u dodijelile i dionice u vlasništvu Državne agencije za sanaciju banaka (DAB). Do sljedeće sjednice DAB bi po HSP-ovu prijedlogu trebao podnijeti izvješće, a od Vlade traži razmatranje ukidanja DAB-a.

Oporba je kritizirala i lošu strukturu BDP-a, pa tako Tadić ističe da se rast BDP-a ne smije temeljiti isključivo na javnim radovima i trgovini, dok Ivan Šuker (HDZ) drži da je rast BDP-a umjetan, jer se temelji na zaduženju građana za kupnju uvozne robe i države za razvoj infrastrukture.

Podržavši Izvješće, Ante Markov (HSS) odbija prijedloge za ukidanje DAB-a koji je, kako kaže, potreban da bi se spriječile bankarske krize kao što su bile one u Riječkoj i Dubrovačkoj banci.

»Ne samo da podržavamo Izvješće, nego čestitamo guverneru i njegovim suradnicima na odlično obavljenom poslu«, poručio je Goranko Fižulić, u ime Kluba Libre. Ipak, Fižulić pita je li se moglo bolje upravljati deviznim rezervama i je li HNB mogao učiniti više na tom planu. Ističe pritom da središnja banka nije policajac, pa na sebe ne treba preuzeti rizike koje imaju komercijalne banke. Đuro Njavro (nezavisni) kazao je da ovo izvješće vrlo jasno govori da u Hrvatskoj postoji još veliki broj polja koja se mogu bolje voditi i poboljšati te se može spriječiti uništavanje državnog novca.

Zastupnički klubovi u četvrtak su pozdravili Izvješće o radu Financijske agencije (Fina) u prošloj godini, ocjenjujući da je riječ o respektabilnom subjektu hrvatskog financijskog tržišta koji je lani ostvario dobit od 65,8 milijuna kuna.

Vlada je, drži Ivan Šuker prigodom reforme platnog prometa, morala razmišljati o stvaranju vlastite banke iz Fine i Poštanske banke, koje su, kaže Šuker, jedine bile tehnički pripravne za poslove platnog prometa.

Time je, drži, propuštena prilika stvaranja snažne državne banke, koja bi bitno izmijenila odnose na financijskom tržištu, što je bitan strateški interes. Šuker je upozorio na činjenicu da je 97 posto bankarske aktive u rukama stranaca, dodavši da velik udio u vanjskom dugu imaju upravo zaduženja poslovnih banaka kod svojih inozemnih matica.

Milan Jelovac