Slobodna Dalmacija: 02. 07. 2003.
JUČER STUPIO NA SNAGU ZAKON KOJIM HRVATSKA GUBI VOJNU POMOĆ SAD-a VRIJEDNU 13 MILIJUNA DOLARA
Zamrznuta američka vojna pomoć Hrvatskoj
ZAGREB — Od 1. srpnja Hrvatska gubi 13 milijuna dolara američke vojne pomoći zbog odbijanja da potpiše sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu. Financijska pomoć SAD-a, namijenjena školovanju hrvatskih časnika, njihovu obučavanju i transferu vojne tehnologije, zamrznuta je do daljnjeg, odnosno sve dok Hrvatska ne postigne bilateralni sporazum s američkom vladom.
"Ne treba ovo promatrati kao katastrofalno zahlađenje odnosa. Upali smo u skupinu država na koje će SAD primijeniti ovaj institut uvjetno rečeno kazne, ali to nije izravno usmjereno na hrvatsko-američke odnose", kazao je Vlatko Cvrtila, predavač geostrategije na Fakultetu političkih znanosti, dodajući kako u financijskom smislu ovaj gubitak neće posebno značiti za hrvatske Oružane snage.
Ivan Šimonović, pomoćnik ministra vanjskih poslova, objasnio je jučer kako je Hrvatska već iskoristila šest milijuna dolara vojne pomoći za ovu godinu, dok se ovaj zakon ne može retroaktivno primijeniti za ostalih 13 milijuna za proteklih nekoliko godina.
"U pravnom smislu Hrvatska će od prvog srpnja izgubiti američku vojnu pomoć, ali do siječnja iduće godine zapravo ne gubi ništa", izjavio je Šimonović koji je vodio pregovore s američkim izaslanstvom kada je Hrvatska odbila potpisati taj sporazum o neizručivanju američkih državljana MKS-u.
Hrvatska bi mogla sukladno ovom zakonu izgubiti vojnu pomoć za 2004. godinu, ali Šimonović tvrdi kako se već radi na tome da se nekim oblikom bilateralnog sporazuma izbjegne takva sankcija. "U nastavku pregovora sa SAD-om mogao bi biti postignut opsežniji sporazum u kojem bi se pomirili interesi SAD-a, obveze Hrvatske kao stranke koja prima američku vojnu pomoć, te obveza Hrvatske prema Europskoj uniji", objasnio je Šimonović.
Najavljena je mogućnost sastavljanja prešutnog dogovora o tome da Hrvatska neće činiti ništa suprotno interesima SAD-a i njegovih građana, što bi mogao biti preduvjet popravljanja odnosa sa sadašnjom američkom administracijom.
Neki su spominjali mogućnost davanja diplomatskog statusa svim američkim vojnim stručnjacima koji ulaze u Hrvatsku u okviru zajedničkih vojnih vježbi ili misija, što bi im davalo neku vrstu zaštite ili garancije od sudskog progona. Ivan Šimonović naglasio je kako nije previše izgledna mogućnost da američki predsjednik izuzme Hrvatsku od ukidanja vojne pomoći.
Vlatko Cvrtila ističe kako ovo ne treba gledati kao negativan potez SAD-a, već treba poduzeti sve da se u idućih nekoliko mjeseci hladni odnosi s Amerikom neutraliziraju različitim inicijativama.
"Odnosi Hrvatske i Amerike nisu na visokoj razini, neovisno o ovom sporazumu. Prije godinu dana dobili smo američki zahtjev, ali nismo iskoristili mogućnost da rano počnemo s pregovorima. Tako se dogodilo da smo u najgore vrijeme morali reći Americi da ili ne", rekao je Cvrtila, pojasnivši kako je to bilo vrijeme iračke krize kad se Amerika posvadila s velikim brojem europskih partnera. "U takvoj situaciji nije mogla doći do izražaja naša specifična pozicija u odnosu na Haag i EU, već smo procjenjivani u odnosu na neke druge kriterije".
Cvrtila ističe da Hrvatsku ne treba posebno zabrinjavati ukidanje vojne pomoći, jer će ona biti sposobna napraviti određenu vrstu kompenzacije za buduće troškove. Same financije nisu toliko bitne.
"Bitno je da Hrvatska pruži Americi garancije da će nastaviti s dobrim bilateralnim odnosima, s reformskim procesima i da je spremna participirati u međunarodnim odnosima, čak i u Iraku", zaključio je Cvrtila.
Američki predsjednik George W. Bush odlučio je u utorak izuzeti od zabrane vojne pomoći zemlje članice NATO-a i još 22 "važne američke saveznice". U priopćenju Bijele kuće se navodi kako su Gabon, Gambija, Senegal, Sierra Leone i Tadžikistan potpisale sporazum sa SAD-om o neizručivanju američkih državljana ICC-u i da se predsjednik Bush odriče primjene zakona na ove zemlje sve dok je na snazi sporazum. Za skupinu zemalja u kojoj su Afganistan, Džibuti, Demokratska Republika Kongo, Istočni Timor,
Gana, Honduras i Rumunjska predsjednik Bush je odlučio ukloniti zabranu vojne pomoći do 1. studenoga 2003. pozivajući se na američke nacionalne interese. Nacionalni interesi su bili razlog predsjedniku Bushu da do 1. siječnja 2004. poštedi zabrane američke vojne pomoći Albaniju, Boliviju, Bosnu i Hercegovinu, Botsvanu, Makedoniju, Mauricijus, Nigeriju, Panamu i Ugandu. Amerika nije članica Međunarodnog kaznenog suda čije osnivanje je ratificiralo već 90 zemalja, među kojima i Hrvatska.Hrvatska Vlada odbila je potpisati bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana MKS-u zbog svojih obveza prema Haaškom sudu, zato što je osnivač Međunarodnog kaznenog suda, kao i zbog preporuka Europske unije.
Tomislav KLAUŠKI