Diplomatski izvori najavili su da se razmatraju dodatne mjere oko crne liste pomagača haaškim bjeguncima. Radilo bi se, na primjer, o zamrzavanju sredstava, i to onih koja se nalaze u bankama na području Europske unije. Koji će se još "mehanizmi" upotrijebiti, još je u fazi razmatranja. Međutim, možemo reći da oni po modelu jako nalikuju na one koji su bili upotrijebljeni u zadnjoj fazi sankcija protiv Miloševića i njegovih suradnika.

Popis od 14 imena koji je jučer objavljen u Bruxellesu donosi uglavnom imena iz jatačke mreže Radovana Karadžića, ali i dvije osobe koje se vežu uz generala Antu Gotovinu. Ime samostana Masna Luka već dugo cirkulira u diplomatskim krugovima u Bruxellesu i sudskim u Haagu kao mjesto gdje je boravio general Gotovina. U Bruxellesu se radi o diplomatima iz misija pojedinih zemalja koji dobivaju informacije iz svojih zemalja o pojedinostima vezanim uz Tribunal.

Tom predstavniku jedne od zemalja članica, koji je osobno imao i ima udjela oko provedbe odluke Vijeća ministara o zabrani ulaska pomagačima haaških bjegunaca u EU, postavili smo pitanje o tome zašto se Milan Luković Legija dovodi u vezu i s pomaganjem Radovanu Karadžiću i Anti Gotovini. "Europska unija želi dati jasno na znanje koliko ozbiljno gleda na spregu političkog i kriminalnog podzemlja na zapadnom Balkanu i želi potaknuti vlade da se taj problem što prije razriješi."

Nakon tog općenitog odgovora, koji treba očitati kao političku potvrdu donesenog dokumenta, rekao je da nema što dodati dijelu kontekstualne informacije u kojem se u istoj rečenici spominju i Luković i Karadžić i Gotovina. Jedan drugi bruxelleski izvor pojasnio je da su tri tipkane stranice na kojima je uz svako od 14 imena kojima se zabranjuje ulazak u EU, samo dio opširnije informacije. Iako je i ova informacija bila interne prirode, i ona je bila "pročišćena" za upotrebu. Iza nje sigurno postoji mnogo opširnija informacija.

Lista i obrazloženja uz imena napravljeni su uz pomoć "mnogih izvora", od kojih je Sfor samo jedan, a ostali su bili obavještajne službe svih mogućih zemalja koje se nalaze u regiji, objašnjeno nam je. "Ova lista prošla je kroz desetke, a možda stotinu ruku - uz Sfor, uz Solanin tim, vidjele su je i zemlje članice. Dakle, tekst koji je izašao ispod imena Lukovića Legije, a u kojem se sugerira da je atentator na Zorana Đinđića pomagao Anti Gotovini, takav je s kojim su se svi složili, na koji nitko nije imao primjedbe", rekao je taj izvor.

Ovakva pogreška, osim što je promakla djelatnicima Europske unije (što je za čuđenje), nije zasmetala čak ni jednom novinaru na Ashdownovoj sarajevskoj konferenciji za novinare pa nitko nije ni konstatirao da se na popisu nepoželjnika nalazi i vladika (episkop) Srpske pravoslavne crkve, koji je preminuo još 1997. godine u manastiru Mileševo u Srbiji.

Ovakvu pogrešku glasnogovornica visokog predstavnika EU-a Javiera Solane, Cristin Galiak, prokomentirala je ovako:

M. LABUS