ZAGREB– Potpredsjednik Vlade Slavko Linić u ponedjeljak je na nove optužbe predsjednika Sabora Zlatka Tomčića da je »probleme u privatizaciji od Sunčanog Hvara do Kutjeva stvarao Linić« odgovorio šutnjom. Za istu se vrstu reakcije na opetovane Tomčićeve optužbe odlučio i premijer Ivica Račan.

Šutnja na teške optužbe najjačeg kolicijskog partnera dio je, kako doznajemo, nove strategije po kojoj u Banskim dvorima ne žele dolijevati ulje na vatru i tako rasplamsavati kolicijske sukobe što bi, mišljenja su u Vladi, samo bilo tjeranje vode na mlin Tomčiću koji od privatizacije želi stvoriti najveći problem u državi. Dok god Tomčić bude govorio o privatizaciji općenito i ne počne Liniću zamjerati konkretne detalje u kojima je prekršio zakon, njegove će izjave ubuduće biti bez odjeka iz Banskih dvora.

Uz to, napominje naš izvor, premijer računa i na to da bi se Tomčiću mogao dogoditi sindrom Dražena Budiše, koji je do izlaska iz koalicije stalno izazivao sukobe. Makar je Budiša u nekim slučajevima imao pravo, u javnosti je već bila stvorena slika o njemu kao »buntovniku bez razloga« koji zbog politikantstva blokira rad kolicijske Vlade. Ukoliko Tomčić do izbora nastavi sa svojim optužbama na koje neće reagirati ni Linić ni Račan, javnost bi mogla, procjenjuju u Račanovom timu, regirati slično i na njegove istupe. Oni koji pragmatično razmišljaju kažu da je Tomčićev istup uz ostalo motiviran željom da se Vladu natjera na raspisivanje novog natječaja za prodaju Kutjeva čemu se najviše protivi upravo Linić. U Tomčićevoj stranci, neslužbeno saznajemo, računaju na to da bi se na taj natječaj ipak mogao javiti Enver Moralić, ovaj put nudeći nižu cijenu od 61 milijuna kuna.

No, u HSS-u odbijaju optužbe da se radi o politikantstvu, ističući kako je ta stranka još u vrijeme rasprava o ACI-ju pokrenula pitanje privatizacije, te u vrijeme kad je odbila glasovati za prijedlog novog zakona o privatizaciji, koji je predložio tadašnji ministar Goranko Fižulić. Na pitanje zašto su tek nakon afere Sunačni Hvar počeli sumnjati u Linića, iz HSS-a poručuju da je provođenje privatizacije jedno vrijeme funkcioniralo na povjerenju prvom čovjeku tih procesa – Slavku Liniću. Nakon prvih nelogičnosti, kaže naš izvor iz HSS-a, iz te su stranke tražili da se i kolicijska petorka počne baviti privatizacijom, a sve je kulminiralo u slučaju Sunčani Hvar. Zato su prije osam mjeseci koalicijski čelnici dali nalog Fondu i resornom ministarstvu da izrade novi zakon o privatizaciji i preustroj Fonda za privatizaciju.

No, Zlatko Kramarić, nekadašnji čelnik LS-a, kaže da se ne može prisjetiti da su se čelnici petorke značajno bavili privatizacijom, osim tog slučaja kad je dan nalog da se izrade novi zakoni. Tog sastanka sjeća se i čelnik Libre Jozo Radoš, no napominje da nakon tako oštrog zahtjeva Fondu i Ministarstvu gospodarstva petorka osam mjeseci nije provjeravala kako se ispunjava dogovor. – Takav pristup nije osobito ozbiljan. Kao ni sadašnje prepucavanje oko privatizacije u kojem netko dobiva sitne političke poene, a svi gubimo, kaže Radoš. Što se tiče optužbi na Linićev račun Radoš procjenjuje da Linić u okruženju u kojem je radio nije mogao donijeti savršene odluke. – Ne kažem da nisu griješili, ali ne možete nemogućim zahtjevima vezati Fondu ruke, a tražiti od njega da donosi idealne odluke, zaključuje Radoš.

Premijer Račan, kako doznajemo, podržava zahtjev ministra gospodarstva Ljube Jurčića da kolicija donese političke odluke o privatizacijskim procesima do kraja mandata, kako bi se ubuduće izbjegle afere. Nijedna stranka koalicije kako doznajemo nije za to da se provede alternativno rješenje tom dogovoru, a to je zaustavljanje privatizacije do kraja mandata. Za nastavk privatizacije je i HSS, ali iz te stranke poručuju da bi ubuduće proces morao biti puno transparentniji te da bi se morali poštovati zakoni koji preciziraju tko donosi koje odluke.