Ali uručenjem paketa pitanja ništa još nije riješeno. Hrvatska bi u naredna tri mjeseca trebala odgovoriti na nekoliko tisuća pitanja, vrlo širokog spektra. Od tih će odgovora zavisiti stav Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi. SDP-ov prvi koalicijski partner, Zlatko Tomčić, nedavno je kritički govorio o ritmu kojim Račanova vlada odrađuje poslove vezane uz euro-aplikaciju. Navodno se u tome jako kasni. Upućeni tvrde da dobar dio zakona, koji bi se u iduća tri mjeseca morali usvojiti, još nije ni u nacrtu.

Za hvatanje u europsku kompoziciju još je važnije ispunjenje političkih uvjeta. Za dobivanje statusa zemlje kandidata to će biti presudno. Hrvatskoj je javnosti poznato da su glavni politički uvjeti: suradnja s Haagom, povratak izbjeglica i općenito odnos prema manjinama te regionalna suradnja. Tomčiću je ovih dana u Londonu potvrđeno da je glavni kamen spoticanja slučaj Gotovina. Predsjednik je hrvatskog Sabora nakon tamošnjih razgovora morao konstatirati da bi se razrješenjem tog slučaja odnosi Hrvatske i Velike Britanije potpuno sanirali. Dok se to ne dogodi, teško da će Englezi ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a bez okončanja tog procesa u svim zemljama članicama Europske unije pozitivnom se odgovoru iz Bruxellesa ne treba nadati.

Kako u međunarodnoj zajednici ocjenjuju Hrvatsku može se zaključivati iz najnovijeg izvještaja Misije OESS-a. Analizirajući napredak Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obaveza Račanovoj se vladi, po prilici, priznaje da je u papirima napravila pomake, ali bi ono što je zapisala, trebala i provoditi. »Hrvatska se sada mora usredotočiti na primjenu usvojenih zakona«, naglasio je šef misije OESS-a Peter Semneby. Poglavito to vrijedi za povratak izbjeglica, gdje je »premalo pokazatelja odlučne provedbe dogovorenog«, kao i za povrat zauzete imovine. OESS je zadovoljan Račanovim pozivom izbjeglim Srbima da se vrate u Hrvatsku i najavljuje da će najesen, zajedno s hrvatskom Vladom, povesti javnu kampanju o pomirbi i održivom povratku.

U OESS-ovu se izvještaju na neki način ponavlja ocjena koju je svojedobno o Račanovoj vlasti dala i Carla del Ponte: međunarodne obaveze Hrvatska ispunjava kad mora i koliko mora. Pomake radi jer je u obavezi prema međunarodnoj zajednici, a ne zato jer ih doživljava kao svoje ciljeve. Semneby tako primjećuje da bi »osiguranje uvjeta za povratak izbjeglica moralo biti strateški cilj ukupne hrvatske politike, a ne samo pitanje ispunjavanja međunarodnih obaveza«. Predizborno je vrijeme vrlo nepogodno za hvatanje takvog kursa. Aktualna će vlast narednih mjeseci morati povući poteze za koje u tri i pol godine nije imala petlje. Prodi u Zagreb, između ostalog, dolazi i zato da bi svoje domaćine podsjetio da predstojeći izbori ne smiju ugroziti ili odgoditi ispunjenje uvjeta za članstvo u Europskoj uniji. Delegacija Europske komisije u Zagrebu jučer je saopćila da će Prodi »hrvatske vlasti potaknuti da nastave s provedbom potrebnih reformi« te »pojačaju napore u rješavanju političkih pitanja«, koja su uvjet za prijem u Europu.