Slobodna Dalmacija: 10

Slobodna Dalmacija: 10. 07. 2003.

MOŽE LI POPIS "200 KORUMPIRANIH LIJEČNIKA", ŠTO GA JE OBJAVIO TJEDNIK GLOBUS, TEMELJITO UZDRMATI CIJELI NAŠ ZDRAVSTVENI SUSTAV

Hrvatski liječnici u službi farmaceutskog kapitala

ZAGREB — "Afera Pegasys" koja je smijenila čitavo Povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ušla je u novu fazu nakon što je tjednik Globus objavio listu 200 liječnika koji su u vezi s farmaceutskim tvrtkama preko kliničkih istraživanja lijekova.

Iako se čini da je time napokon razotkriven cijeli lanac ljudi u zdravstvu koji su na neki način "kupljeni" da na hrvatskom tržištu zastupaju interese farmaceutskog kapitala umjesto pacijenata, ovo bi umjesto toga mogao biti početak najvećeg medijskog rata među hrvatskim liječnicima, jer je lanac korupcije toliki da bi se svi mogli naći prozvanima. Ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio nam je da je lista liječnika koji provode klinička istraživanja neprimjereno medijski interpretirana, jer se uglavnom radi o ljudima koji pošteno rade svoj posao:

— Ministarstvo pozdravlja klinička ispitivanja lijekova jer su ona dobra za našu medicinsku praksu i za naše pacijente — tvrdi Vlahušić, te je dodao da cijeli postupak suradnje liječnika i farmaceuta treba učiniti tek nešto malo zakonski transparentnijim.

Smijenjeni članovi Povjerenstva za lijekove vjerojatno neće biti zadovoljni ovakvim odgovorom — oni se dogovaraju oko zajedničkog medijskog odgovora na optužbe koje je na njih sručila cijela zdravstvena administracija u zemlji, dok se druge strane liječnici koji sudjeluju u kliničkim istraživanjima pripremaju osnovati udrugu koja će također javno istupiti, moguće zatražiti i pravnu zaštitu.

— Izuzetno je teško tako nešto učiniti u ovom trenutku jer su svi članovi nekadašnjeg povjerenstva dislocirani, a mnogi se nalaze na godišnjim odmorima, no incijativu ću svakako pokrenuti jer je ovo nevjerojatna stvar, prava hajka — kaže predsjednik smijenjenog Povjerenstva za lijekove doc. dr. Dinko Vitezić.

Što se događalo u aferi Pegasys? Radi se o lijeku za hepatitis C prozivođača Hoffman la Rochea koji je na listu HZZO-a dospio mimo uobičajene procedure, u kojoj je navodno sudjelovala ravnateljica KB-a Dubrovnik Ljiljana Betić-Radica za koju se naknadno utvrdilo da je vjenčana kuma Milanu Goševu, generalnom direktoru hrvatskog predstavništva tvrtke La Roche.

Procedura je navodno postala sumnjiva u trenutku kada je šef Referalnog centra za kronične bolesti jetre dr. Rajko Ostojić, koji je pisao mišljenje o peginterferonu, na neprimjeren način sudjelovao u reklamnoj kampanji La Rochea u sklopu koje je lijek nekritički preporučen desecima tisuća pacijenata u Hrvatskoj. Članovi bivšeg povjerenstva za lijekove brane se time da je procedura stavljanja lijeka na listu Zavoda obavljena korektno, da su smjernice za uporabu pegasysa napravljene u skladu s medicinskim standardima i da su reklamne kampanje tvrtke izvan njihove kontrole.

Upravno vijeće Zavoda angažiralo je policiju i Državno odvjetništvo koje bi trebalo dokazati lobistički utjecaj La Rochea u povjerenstvu, a nakon toga je u Globusu objavljena i lista svih liječnika koji su plaćeni od farmaceutske industrije jer sudjeluju u kliničkim istraživanjima.

— Koliko ja znam, ti su podaci službena tajna, a mnogi ljudi koji su na listi još nisu uključeni ni u kakav projekt jer on nije ni počeo — tvrdi Vitezić, koji je sam pozvan za nadzor jednog Pfizerova istraživanja.

Njegovo je mišljenje da, čak i u slučaju da je liječnik koji sudjeluje u istraživanju istodobno član Povjerenstva HZZO-a ne može biti govora o sukobu interesa:

— Ovo je siromašna država koja nema novca za provođenje vlastitih istraživanja, pa to može jedino kapital, odnosno farmaceuti. O efikasnosti jednog lijeka kompetentan je govoriti jedino liječnik koji je s tim preparatom radio, ako, naravno, poštuje sve medicinske protokole, a to je lako provjeriti — tvrdi Vitezić.

Klinička istraživanja lijekova u Hrvatskoj provode se tako što farmaceutska tvrtka sklapa ugovor direktno s voditeljem programa koji za njega mora zatražiti odobrenje od Etičkog povjerenstva svoje bolnice, zatim od Povjerenstva za lijekove, nakon čega farmaceuteaska tvrtka traži odobrenje od Ministarstva zdravstva. Prema tome, medicinska je procedura verificirana, pa u sukobu interesa teoretski mogu biti svi koji su uključeni, do ministra zdravstva.

Problem je u tome — što nam je potvrdio i jedan liječnik koji je sudjelovao u istraživanjima — što su donedavno honorari isplaćivani u valutama i na vanjskim računima, a način na koji ih je voditelj projekta raspoređivao potpuno je u njegovim rukama. Policija bi stoga mogla imati posla najviše s knjigovodstvom i financijskim aspektom ove priče, dok će s dokazivanjem lobiranja i drugih oblika korupcije ići nešto teže.

Nataša ŠKARIČIĆ