Vjesnik: 12. 07. 2003.
Haag želi utvrditi ulogu Hrvatske u ratu u BiH
ZAGREB, 11. srpnja – Tri mjeseca nakon što je Vlada deklasificirala prvi set dokumenata nastalih djelovanjem pokojnog ministra obrane, Gojka Šuška, na zatvorenoj sjednici u četvrtak deklasificirala je i drugi set. Riječ je dokumentima koji se uglavnom odnose na korespondenciju Šuška i institucija u Bosni i Hercegovini.
Prvi set dokumenata, koji je u Haag poslan još početkom travnja, odnosio se na zahtjeve iz Herceg-Bosne za financiranjem, koji su bili upućeni Šušku kao ministru obrane. Procjenjuje se da je od 1990. do 2000. godine u BiH iz Hrvatske, uglavnom preko MORH-a, radi financiranja HVO-a, poslano najmanje 20 milijardi kuna.
Drugi set obuhvaća dokumente o brojnim promaknućima pojedinih časnika i odluke o dodjeli činova, ali i zapovijedi o slanju dobrovoljaca na južno bojište, suglasnost za upravljanje postrojbama HVO-a iz 1992. godine, te izvješće načelnika uprave za obranu Bosanske Posavine Mile Anića iz 1993. godine.
U Banskim dvorima naglašavaju da nije moguće procijeniti koliko su dokumenti koje je haaško tužiteljstvo tražilo od Vlade obvezujući se da će se prema njima odnositi kao prema povjerljivoj građi, važni za istražitelje.
Naime, ne može se špekulirati protiv koga Haag vodi istragu. Tomu u prilog svjedoči i dokument o stanju u Bosanskoj Posavini, jer u Vladi tvrde kako on dokazuje da Haag želi utvrditi širu sliku, a dokumentima nastoji zaokružiti tezu da je Hrvatska bila umiješana u rat u BiH.
Što se tiče zapovijedi o slanju dobrovoljaca na južno bojište, objašnjava se da se to bojište, u vojnom smislu, protezalo od granice s Crnom Gorom do Neretve, a u sjevernom dijelu i preko teritorija BiH, te da je bilo organizirano tako da bi Hrvatska m
ogla zaštititi svoje vojne i obrambene interese.Dužnosnici Banskih dvora procjenjuju kako Haag namjerava utvrditi odnos službenog Zagreba i ulogu Hrvatske prema ratu u BiH i u njemu, posebice u Hercegovini. Dodajući da Šuškovu ulogu u ratu u BiH ne treba posebno objašnjavati, jer ne treba dokazivati da je pokojni ministar obrane bio umiješan u ratna zbivanja u susjednoj zemlji, dužnosnici naglašavaju kako optužnice protiv visokopozicioniranih Hrvata za počinjene eventualne ratne zločine u Herceg-Bosni ni
su ni podignute.Slučajeve Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele tumače kao incidentne, jer oni nisu bili ni politički niti vojni dužnosnici.
U Haag su poslani i dokumenti o pomoći Hrvatske vojske HVO-u, te suglasnost za upravljanje postrojbama HVO-a iz 1992. Godine 1993. poslana su iz Hrvatske u BiH dva pilota za obuku i jedan tehničar, godinu kasnije HVO-u je osigurana telekomunikacijska i informatička oprema. Uz to, 1992. godine izrađeno je 26 tisuća registarskih pločica za potrebe HVO-a. Među dokumentima je i zapisnik o preuzimanju kontingenta oružja koji je 1992. zaplijenio MUP u Rijeci, zatim stambena rješenja za pojedine časnike HV-a, te suglasnost za dodjelu stana Boži Rajiću.
Brojni su zapisi o rezervacijama hotelskih soba, među kojima i onaj o osiguranju sobe za Ivana Lucića u vojnom hotelu »Zvonimir« u Zagrebu. Poslan je i prijedlog rasporeda za Ivicu Rajića iz 1994. godine. Rajić je, podsjetimo, nedavno izručen Haagu, a Vladini analitičari ocjenjuju da nakon što je protiv njega podign
uta haaška optužnica, ne postoji ni jedan službeni dokument o njemu. Stoga i taj dokument treba tumačiti u kontekstu definiranja odnosa Hrvatske i Herceg-Bosne.Poslan je i zapis o incidentu u Varaždinskim Toplicama te pismo pokojnog kardinala Franje Kuharića iz 1994., u kojem iznosi stavove Crkve o ratu u BiH.
Vladini krugovi procjenjuju da i tim dijelom Šuškove arhive, koji je od Zagreba zatražila tužiteljica Carla del Ponte, Haag pokušava pronaći pismeni dokaz koji bi potvrdio politiku Hrvatske prema BiH onako kako ju je prezentirao pokojni hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman. No, dokumenata koje je u tom smislu Tuđman potpisivao nema.
U Vladi se nadaju da bi slanjem tih dokumenata mogla završiti priča o Šuškovoj arhivi koju traži Haag.
Dada Zečić