Sabor mora izglasati svu silu zakona da bi se Hrvatska što brže približila Europi. Sudeći prema neodgovornom ponašanju zastupnika, moglo bi doći do kratkog spoja. Parlament već tjednima muku muči s nedostatkom kvoruma, jer su naši uvaženi narodni tribuni izvoljeli biti svuda, samo ne tamo gdje im je mjesto

U političkom dijelu Europu najviše zanimaju već standardna pitanja, kao što su suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i reforma pravosuđa. I o tim je temama stav Račanove administracije odavno poznat, iako ovo zadnje, reforma pravosuđa, debelo škripi, zbog čega je i premijer posebno nezadovoljan. Iako se Vlada odavno obvezala na suradnju s Haaškim sudom, slučaj generala Gotovine i dalje je Damoklov mač nad državom.

Vijesti su proturječne; jedan dan se bombastično objavljuje da je Gotovina spreman na razgovor i odlazak u Haag, drugi dan već stiže demanti. Carla del Ponte i dalje je neumoljiva, a svi koji su skočili u Gotovininu obranu sada traže najbolje načine da se slučaj završi tako da i Gotovina i Vlada budu zadovoljni, a da pritom ni država ne strada. Teško je procijeniti zna li itko u ovom trenutku izlaz iz te situacije.

A sad ono najzanimljivije: rok u kojem Hrvatska mora odgovoriti na ta pitanja je najviše pet tjedana. Hoće li u tome uspjeti? Posebno što se tiče onog trećeg dijela, usklađenosti našeg zakonodavstva s europskim normama.

Naime, poznato je da Sabor mora izglasati svu silu zakona da bi se Hrvatska što brže približila Europi. Sudeći prema neodgovornom ponašanju zastupnika, moglo bi doći do kratkog spoja. Jer, parlament već tjednima muku muči s nedostatkom kvoruma, jer su naši uvaženi narodni tribuni izvoljeli biti svuda, samo ne tamo gdje im je mjesto. Ili se već kupaju i sunčaju, ili putuju svijetom u raznim delegacijama, ili obavljaju tko zna kakve poslove. Pa je zato prvi čovjek Sabora Zlatko Tomčić sazvao izvanrednu sjednicu koja je već počela prvog dana u tjednu. Zbog niza neusvojenih zakona o kojima se već raspravljalo, ali i zbog paketa tzv. europskih zakona.

Prošloga tjedna zastupnici nisu uspjeli obaviti ni polovicu onoga što su trebali. Primjerice, mjesecima se Vlada i sindikati svađaju i sjedaju za pregovarački stol zbog Zakona o radu, kao ključnog za budućnost hrvatskog radništva. No, taj je zakon važan za usklađivanje s europskim zakonodavstvom. O zakonu se pregovaralo, dogovaralo, ulagani su amandmani, a sada, kada je konačno stigao na izglasavanje u Sabor, dok su istodobno ispred zgrade na Markovu trgu protestirali sindikati, zakon nije usvojen. Razlog uvijek isti, dosadan i već banalan – nedostatak kvoruma.

Isto se dogodilo i sa zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, o kojem se toliko govorilo. A kad su zastupnici o njemu trebali raspravljati, jednog kišnog petka, u sabornici ih se moglo na prste nabrojati. Naravno, ne treba ni reći da su se dotada kleli u hitnost i potrebu donošenja tog zakona, kako bi se konačno stalo na kraj divljanju i huliganstvu na sportskim terenima. Ni taj zakon prošloga tjedna nije izglasan.

Dodatna je otežavajuća okolnost što oporba bojkotira rad Sabora, nezadovoljna krizom u Osječko-baranjskoj županiji, osim što se obvezala da će sudjelovati u donošenju tih europskih zakona. Ali je zato vladajuća ekipa, predvođena pravničkim ceremonijal-majstorom Arlovićem izglasala po mnogočemu sporne izmjene Kaznenog zakona i to s nešto manje od 60 zastupničkih ruku. Iako su HDZ-ovci odmah digli uzbunu, a njihov pravni meštar i vječiti Arlovićev suparnik Šeks upozorio kako za donošenje ovakvog zakona Sabor treba osigurati natpolovičnu većinu, dakle 76 glasova, Zakon je prošao.

Za oporbu, predvođenu HDZ-om, najspornija je odredba prema kojoj će se posjedovanje manjih količina lakih droga ubuduće sankcionirati prekršajno, a ne više kazneno. Za tu se odredbu posebno zalagao SDP, a njegov najjači partner HSS nikako. No, partnerstvo u vlasti ipak je ostalo nepokolebljivo, unatoč odredbama o »jointima«. Pa će tako u Hrvatskoj zaista mnogima biti ružičasto. Posebno onima napušenima.