Vjesnik: 15. 07. 2003.
Bush daleko od opravdanja rata u Iraku
Tenet je prošloga listopada uspješno intervenirao da se navod kako Irak nastoji kupiti uran u Nigeru, ukloni iz govora predsjednika Busha
WASHINGTON, 14. srpnja - Američki predsjednik George W. Bush smatrao je da je pitanje krivih opravdanja napada na Irak zaključeno nakon što je šef CIA-e preuzeo krivnju na sebe za pogrešni navod o iračkom pokušaju da dođe do urana, ali se nakon novih optužbi pokazuje da je problem daleko od rješenja.
Direktor CIA-e George Tenet u petak je preuzeo na sebe krivnju što su u Bushov siječanjski govor o stanju nacije uključene pogrešne optužbe da Saddam Hussein nastoji doći do urana u Africi kako bi nastavio svoj program nuklearnog oružja. Bush je u subotu odmah stao iza Teneta rekavši kako ima povjerenja u njega, a glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer rekao je da Bush smatra ovo pitanje »zaključenim«.
Kontroverza oko rečenice od 16 riječi koja je činila važan dio Bushovog opravdanja napada na Irak, nastavlja se, međutim, novim optužbama koje dovode u pitanje vjerodostojnost predsjednika Busha i njegove uporabe obavještajnih podataka. The Washington Post piše u nedjelju, pozivajući se na visokog dužnosnika američke vlade, kako je
Tenet prošloga listopada uspješno intervenirao da se isti navod, kako Irak nastoji kupiti uran u Nigeru, ukloni iz govora predsjednika Busha. Tri mjeseca kasnije, navod koji se temeljio na istim obavještajnim podacima našao je svoje mjesto u govoru o stanju nacije.Tenet je tada osobno ustvrdio pred dužnosnicima Bijele kuće, uključujući zamjenika savjetnice za nacionalnu sigurnost Stephena Hadleya, da se optužba ne treba upotrijebiti jer dolazi samo iz jednog izvora, piše list. CIA je sumnjala u točnost dokumenta na
kojem je optužba počivala i koji se kasnije pokazao krivotvorenim.List ocjenjuje da novo otkriće govori o tome koliko je Bijela kuća žarko željela da se optužba o iračkom nuklearnom programu uključi u pripremu slučaja protiv Saddama Husseina. List navodi riječi neimenovanih izvora iz redova vlade prema kojima su dužnosnici Bijele Kuće, posebice u uredu potpredsjednika Dicka Cheneya, inzistirali da se Saddamova želja za proizvodnjom nuklearnog oružja uključi kao značajan dio opravdanja rata u Iraku pred am
eričkom javnošću. Nije jasno zašto Tenet nije intervenirao tom prigodom, kao tri mjeseca prije toga, i možda je zato i prihvatio krivnju.Još se prašina oko navoda o uranu kao opravdanja rata u Iraku nije slegla, već se javila nova optužba, da je i informacija o vezama Saddama Husseina i Al Qaide bila pogrešna. Predsjednik Bush i članovi njegove vlade su tvrdili da Saddam pruža utočište najvišim operativcima Al Qaide i nagovijestili da bi Irak mogao dati teroristima kemijsko, biološko i nuklearno oružje. Op
ravdanje napada na Irak kao dijela rata protiv terorizma bilo je bitan dio priprema američke javnosti za rat u Iraku.Dvojica bivših obavještajnih dužnosnika u Bushovoj vladi sada, međutim, tvrde da su dokazi za vezu Saddama i Al Qaide bili u najboljem slučaju površni. Bivši obavještajni dužnosnik State Departmenta Greg Thielmann rekao je ovoga tjedna da »nije bilo značajnog obrasca suradnje između Iraka i Al Qaidinih terorističkih operacija« te da su obavještajne agencije obavijestile Bijelu kuću o neposto
janju važnih veza s Al Qaidom.Drugi bivši obavještajni dužnosnik je, pod uvjetom da ostane neimenovan, kazao da nije utvrđena jasna veza između Saddama Husseina i Al Qaide. Odbor Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma ustvrdio je da nema dokaza za vezu Iraka i Al Qaide, a američke snage u Iraku nisu pronašle značajnije dokaze za to.
Senator Bob Graham, demokratski kandidat za predsjednika i član senatskog Obavještajnog odbora rekao je da ga »brine stalno ukazivanje na rat u Iraku kao dio rata protiv t
erorizma«. »Nema mnogo dokaza koji podupiru tu vezu«, kazao je on.Mnogi stručnjaci su i ranije tvrdili da je veza malo vjerojatna budući da je Saddamov sekularni režim upravo bio tip vlasti koji su Osama bin Laden i njegovi islamski ekstremisti željeli za
mijeniti. (Hina)