LONDON, 14. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Je li Saddam Hussein pokušao od afričke države Niger kupiti uran za izradu nuklearne bombe? Uoči rata protiv Iraka, London i Wahshington tvrdili su tako, spominjući nuklearnu prijetnju kao važan razlog za vojnu intervenciju protiv Saddama.

Saga s Nigerom počela je u rujnu prošle godine kad je London objavio prvi od svoja dva dosjea o Iraku. U tom je dokumentu rečeno da Saddam Hussein nastoji nabaviti nuklearni materijal u Africi. U siječnju ove godine, u svom govoru o stanju nacije, spomenuo je to i američki predsjednik George Bush koji se pozvao na britanske izvore. No sada se pokazalo da su neki dokumenti o Saddamovoj »nigerskoj vezi« bili čista krivotvorina koju su neki afrički izvori za dobre novce prodali svojim zapadnim obavještajnim kontaktima.

No dok se u Washingtonu posipaju pepelom, London i dalje tvrdi da je Saddam htio nabaviti nigerski uran. Britanci navode da o tome imaju i dodatne obavještajne podatke koji Amerikancima nisu bili poznati. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw rekao je ovih dana da ti podaci potječu od jedne strane tajne službe koja je izričito tražila da se oni ne prosljeđuju dalje, tvrdi pak u ponedjeljak list Guardian.

U cijeloj priči posebno intrigira pitanje od koga su Britanci mogli dobiti podatke o Nigeru. Pozivajući se na »visoke vladine izvore«, Financial Times navodi da su informacije stigle od dviju zapadnoeuropskih zemalja. Nagađa se da bi te dvije zemlje mogle biti Italija i Francuska. Američki tjednik Time je javio da je Italija još krajem 2001.proslijedila Britaniji desetke pisama i drugih dokumenta o Saddamovoj »nigerskoj vezi«. Upravo se ta dokumentacija kasnije pokazala krivotvorenom.

Britanija zapravo nikada nije imenovala određenu zemlju, kada je tvrdila da se Saddam nastoji domoći urana, nego je samo rekla da ga on pokušava nabaviti u Africi. No ako se doista radi o Nigeru, očiti izvor podataka bila bi francuska vlada, ili netko iz francuskog establishmenta. Niger, naime, posjeduje dva rudnika urana, a njima upravlja tvrtka Cogema, komercijalni ogranak francuske komisije za atomsku energiju. Tvrtka je velikim dijelom u vlasništvu francuske vlade.

BBC stoga pretpostavlja kako su informacije da Irak traži uran vjerojatno morale stići iz francuskih izvora u Nigeru. To otvara »zanimljivu mogućnost da su ključne informacije upotrijebljene da se opravda rat u Iraku možda zapravo došle od zemlje koja se tom ratu najglasnije protivila«, navodi BBC.

Britanci nisu bili sasvim otvoreni prema svojim američkim partnerima, kada je riječ o Saddamovim mogućim nuklearnim akvizicijama. No i Amerikanci su od Britanaca čuvali neke tajne vezane uz tu temu. Lani je tako Washington poslao u Niger bivšeg američkog veleposlanika u Gabonu Josepha Wilsona, stavivši mu u zadatak da istraži točnost priče o »nigerskoj vezi«. Wilson se vratio s viješću da ta zemlja nije potpisala nikakav ugovor s Irakom o isporuci urana. O svemu tome, Britanci su saznali tek iz novina.

Između Londona i Washingtona postoje i druge nesuglasice oko Iraka. Britance posebno smeta način na koji Amerikanci tretiraju zatočenike iz Afganistana, koje drže u svojoj bazi Guantanamo na Kubi, ne dajući im nikakva prava niti status ratnih zarobljenika. London brine da će to, kao i prva zakazana suđenja pred američkim vojnim sudom, loše odjeknuti u arapskom svijetu. Među prvima kojima bi se trebalo suditi jesu i dva britanska građana zarobljena u Afganistanu. London je bez uspjeha pokušao ishoditi njihovo izručenje, a obitelji te dvojice glasno se žale da Amerika krši njihova ljudska prava.