Novi list: 16. 07. 2003.
ISTRAŽIVANJE UREDA UN-a I EKONOMSKOG INSTITUTA O SOCIJALNOM STATUSU HRVATA
U Hrvatskoj 435 tisuća siroma
šnihAnaliza pokazuje nemalu ekonomsku nejednakost, a takvo društveno raslojavanje izaziva porast apatije i smanjenje društevnih energija u narodu
ZAGREB – Više od 80 posto hrvatskih građana subjektivno se doživljava siromašnima, iako istraživanje pokazuje da je apsolutno siromašnih u Hrvatskoj ispod 10 posto, odnosno oko 435 tisuća ljudi, jedan je od zanimljivijih nalaza u »Izvješću o društvenom razvoju. Hrvatska 2002« u izdanju Hrvatskog ureda Ujedinjenih naroda.
Istraživački tim uglavnom je sastavljen od ekonomista sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, a voditelj projekta bio je Nenad Starc.
Poglavlje o siromaštvu još kazuje da je poveliki dio stanovništva isključen iz društvenih tokova, a među njima najisključeniji su nezaposleni, mladi i Romi. Istraživanje je uočilo nemalu ekonomsku nejednakost, a takvo društveno raslojavanje izaziva, kako se čulo na okruglom stolu posvećenom »Izvješću«, porast apatije i smanjenje društevnih energija u narodu.
Na okruglom stolu uvodno su se sudionicima obratili već spomenuti Starc i Cornelis Klein, stalni predstavnik Programa UN-a za razvoj u Hrvatskoj.
Istraživanje obuhvaća i nalaze vezane uz makroekonomsku politiku. Istraživači zaključuju da je nezaposlenost, iako se smanjuje, ipak i dalje vrlo visoka (više od 20 posto, što čini najvišu stopu među tranzicijskim zemljama), ali da je hrvatsko gospodarstvo sve aktivnije te da kapitalne investicije, zahvaljujući prije svega izgradnji autocesta, sve više uzimaju zamaha.
Pohvalno je da je inflacija i dalje niska i da se u 2003. godini predviđa stopa od 2,6 posto, da je Vlada smanjila državnu potrošnju, da je hrvatska povratila status privlačnog mediteranskog odredišta, a da je stanovništvo u razdoblju na koje se odnosi istraživanje (2000. – 2003.) nastavilo kupovati trajna dobra, u prvom redu automobile.
Od već spomenutog socijanog raslojavanja, stanovništvo puno više smeta način na koji su se pojedini slojevi bogatili, u prvom redu ratnim proifiterstvom i grabeži za društvenim dobrima. Prosječni dohodak 2000. godine bio je za 15-ak posto manji nego u predtranzicijskom razdoblju (do 1990. godine), a izražen u brojkama on je te godine iznosio 21 tisuću kuna po članu domaćinstva ili 2,5 tisuće dolara.
Analiza siromaštva pokazuje da profil tog sloja izgleda ovako: na čelu kućanstva osoba je bez naobrazbe, ona je obično starija ili umirovljenik, također, obično takve obitelji nemaju ekonomski aktivnih članova, zatim to su kućanstva uglavnom smještena u ruralnim dijelovima Slavonije i središnje Hrvatske i u njima obično živi jedan ili dva člana. Kao glavni uzročnik siromaštva percipira se u prvom redu privatizacija za koju javnost, uglavnom, misli da se odvijala na nezakonit način.
Pojava »novog siromaštva«
Istraživanje je pokazalo i pojavu »novog siromaštva«. To se odnosi na obitelji koje su prije pripadale srednjem sloju, ali su u tranzicijskom razdoblju osiromašile i koje, istina, žive iznad regularne granice siromaštva, ali, zapravo, životare u uvjetima dugotrajne zaduženosti i u okolnostima čestog
kašnjenja plaćanja stanarina i drugih troškova.Rade DRAGOJEVIĆ