On je tada sugerirao da bi bilo dobro da "tri tužbe pri Međunarodnom sudu padnu istodobno", odnosno da i Hrvatska i Bosna i Hercegovina povuku svoje tužbe. Slično se, početkom tjedna, u Beogradu izrazio i Bruce Jackson, utjecajni i Bushovoj administraciji blizak predsjednik Projekta za tranziciju demokracije i Odobora za NATO.

Nakon susreta s premijerom Zoranom Živkovićem, izjavio je da će jednom kad zemlje budu u istim sigurnosnim integracijama te tužbe postati suvišne. Podsjetimo, Bruce Jackson je - u jedno popodne - osmislio i realizirao potpise članova Vilniuske skupine u znak podrške Sjedinjenim Državama prije govora Colina Powella o Iraku u Vijeću sigurnosti. On je također promovirao i Američko-Jadransku povelju, kojom se formalizira pomoć Sjedinjenih Država Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, aspirantima na članstvo u NATO-u.

"Upoznati smo s time da postoji i hrvatska tužba pri Sudu. Međutim, mi sada govorimo o uvjetima koje Beograd mora ispuniti da uđe u Parnerstvo. Što se tiče dvije zemlje, mi gledamo na opću sigurnosnu situaciju, a ona je pozitivna. Obje zemlje su poduzele velike napore i postignut je izvanredan napredak. Prema tome, ne mislimo da će neriješeni problemi između Beograda i Zagreba, odnosno ta tužba, pogrošati opću situaciju. Konačno, i Zagreb i Ljubljana imaju neriješena pitanja o razgraničenju, pa to ne povećava rizik u regiji", rekla je predstavnica NATO-a. Ona je komentirala samo hrvatsku tužbu, zato jer Bosna i Hercegovina još nije članica Partnerstva za mir.

Proces pred Međunarodnim sudom, koji rješava probleme među državama, odvija se vrlo sporo. Što se tiče Bosne i Hercegovine, tamošnje Vijeće ministara je podijeljeno što se tiče povlačenja tužbe. Jedni misle da je tužba protiv Beograda "besmislena", ali drugi ustraju da nije. Kako je za povlačenje tužbe potrebna suglasnost sviju u Vijeću ministara, a suglasnosti nema, bosanska tužba neće se povući. Jednako tako u procesu ostaje i hrvatska tužba.