Usvojenim ZOR-om nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati. Prvi jer su izmjene "kozmetičke", drugi zato što su "na azijatskoj razini". Utjeha je u tome što će se ZOR mijenjati već iduće godine, kada će ga trebati prilagoditi europskom radnom zakonodavstvu

Saborska je većina u ponedjeljak napokon dala zeleno svjetlo novome Zakonu o radu, čime je nakon nekoliko mjeseci (uglavnom neuspješnog) pregovaranja predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca okončan problem koji je u jednom trenutku zaprijetio i eskalacijom radničkog neposluha, odnosno općim štrajkom. Bez obzira na to što su u novom ZOR-u uglavnom ostale sporne točke — otkazni rokovi, otpremnine, mali poslodavac — na razini koju je predložila Vlada, a nezadovoljni sindikati nisu uspjeli "progurati" svoje prijedloge te se u međuvremenu čak uspjeli i razjediniti, ZOR je dobio potrebne glasove. U primjenu će novi zakon već idući tjedan, no skraćeni, novi iznosi otpremnina te otkazni rokovi primjenjivat će se od 1. siječnja iduće godine.

Zanimljivo je također da usvojenim ZOR-om nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati. Prvi jer su izmjene blage i "kozmetičke", drugi zato što su restriktivne i "na azijatskoj razini". Ipak, utjeha jednima i drugima je u tome što će se ZOR, kako se već najavljuje, mijenjati već iduće godine, kada će ga trebati prilagođavati europskom radnom zakonodavstvu.

Što sve donosi izmijenjeni Zakon o radu? Ponajprije, radnici će ubuduće umjesto dosadašnje polovice neto plaće po godini staža, dobivati otpremnine u visini jedne bruto plaće po godini staža, s tim da najviši odnos otpremnine neće moći prelaziti šest bruto plaća. Otkazni rokovi bit će upola manji od dosadašnjih, a kretat će se od dva tjedna do najviše tri mjeseca, uz određene bonuse za starije radnike. Tako će radnici s 20 godina staža kod istog poslodavca i 50 godina života imati pravo na dodatna dva tjedna, a oni s 20 godina staža i 55 godina života na dodatnih mjesec dana otkaznoga roka.

Međutim, prema dosadašnjim izračunima, u ovim će izmjenama najviše stradati stariji radnici s 20 i više godina staža, kojima bi se, ovisno o plaći i stažu, iznosi otpremina mogli umanjiti i za nekoliko desetaka tisuća kuna. Sindikati su zato tražili da se otpremnine umanjuju stupnjevito, odnosno postupno do 2006. godine, kada bi trebale pasti na spomenutu razinu. To, međutim, nije "prošlo". Prema riječima ministra Davorka Vidovića, broj ljudi koje će zahvatiti nove otpremnine i otkazni rokovi kretat će se godišnje između 1800 i 2600.

Kako je istodobno sa ZOR-om u ponedjeljak usvojen i izmijenjeni Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, djelomičnu zadovoljštinu radnicima koji ostaju bez posla trebali bi pružiti uvećani iznosi novčanih naknada za nezaposlene te jednokratne pomoći u slučaju dolaska na burzu. Novi iznosi novčanih naknada, kako doznajemo u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, trebali bi u primjenu idućih dana, kada i novi Zakon o radu, s tim da Vlada prethodno treba donijeti odluku o najvišem iznosu. Taj je iznos zapravo već utvrđen, odnosno najviši iznos novčane naknade povećava se s 900 na tisuću kuna, a najdulji rok primanja te naknade također se povećava s 12 na 15 mjeseci. Time se ta naknada, koju mjesečno prima gotovo 80 tisuća ljudi, prvi put mijenja od 1996. godine.

No, što se tiče jednokratnih novčanih pomoći prilikom dolaska na burzu, koje bi trebale ublažiti smanjenje otpremnina, one će se početi isplaćivati tek od iduće godine. Tako će radnik s više od 20 godina staža koji se prijavi na burzu nakon otkaza dobiti jednokranu pomoć u visini od dvije tisuće kuna, onaj s 25 i više godina staža četiri tisuće kuna, a onaj s 30 i više godina staža šest tisuća kuna.

Usvojene su i sporne izmjene zaposlenih kod malog poslodavca, a takav će status ubuduće imati svaki poslodavac koji umjesto sadašnjih do 10 zapošljava do 20 radnika. Sindikalisti, koji su tražili da sve ostane na dosadašnjoj razini, upozoravaju da bi se time dodatna socijalna nesigurnost proširila na oko 240 tisuća radnika. Poslodavci su, pak, nezadovoljni (i) time što će ubuduće svako privatno poduzeće s najmanje 200 radnika imati jednog predstavnika radnika u nadzornom odboru. Dio radnika koji nisu sindikalno udruženi mogla bi pogoditi novost da će ubuduće svi morati plaćati sindikalni doprinos solidarnosti, što bi se trebalo regulirati kolektivnim ugovorima. O tome bi se još trebali izjasniti na radničkom referendumu, a dosad se spominjalo da će oni koji nisu članovi sindikata participirati do 60 posto iznosa sindikalne članarine.

Sindikalni predstavnik u tripartitnoj radnoj skupini koja je pregovarala oko ZOR-a Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, pozdravlja to što je saborsko glasovanje o ZOR-u bilo pojedinačno pa se barem moglo jasno vidjeti tko (ni)je dignuo ruku za smanjenje radničkih prava. Uz već spomenute zamjerke, Sever upozorava na još jednu opasnost koja bi po radnike mogla nastupiti u nasupajućem razdoblju:

- zaštita od otkaza radnika koji prijavi korupciju

- poslodavac mora radniku uz ugovor o radu uručiti fotokopiju prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje