Hrvatskoj ne odgovara trenutačni status quo u »slučaju Gotovina«, jer je stigao upitnik Europske komisije koji ga spominje, a o hrvatskim odgovorima ovisi brzina integracije u EU/ Nizozemska još ne propušta već ratificirani Sporazum o suradnji i pridruživanju Hrvatske Uniji, a u svom je odgovoru izrekla isto ono što kao pitanje Hrvatskoj postavlja i Europska komisija: kako će se Hrvatska ponašati u slučaju novih optužnica

A taj status quo šteti Hrvatskoj.

Upitnik Europske komisije spominje izrijekom Gotovinu. Koji su sljedeći Vladini potezi u »slučaju Gotovina«? Kakve će mjere Vlada poduzeti protiv osoba koje pomažu i skrivaju bjegunca? Koje su to institucije zadužene za lociranje i uhićenje bjegunca? Kakav je odnos građana prema Međunarodnom sudu, je li otpor još uvijek velik, i koliko oni sudjeluju u mogućem otkrivanju, uhićenju i transferu bjegunca u Haag?

Baš o tom pitanju bilo je govora na sjednici Odbora za vanjsku politiku Sabora. Saslušavajući petnaestero kandidata za diplomatske i konzularne dužnosti, zastupnici su Franu Krnića, aktualnom ravnatelju Vladina ureda za odnose s Haagom i budućem veleposlaniku u Nizozemskoj, pitali zašto Nizozemska još ne propušta već ratificirani Sporazum o suradnji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Ima li to ikakve veze s nizozemskim iskustvom iz Srebrenice i kako on, Krnić, tumači odgovor na hrvatski demarš. Nizozemska je, naime, u svom odgovoru izrekla isto ono što kao pitanje Hrvatskoj postavlja i Europska komisija: kako će se Hrvatska ponašati u slučaju novih optužnica.

Iz cijele te priče proizišla je spekulacija da »tri optužnice, samo što nisu stigle«. Florence Hartmann, glasnogovornica haaškog tužiteljstva, odmah je to nazvala »pecanjem informacija«, odbivši bilo kakvu spekulaciju o budućim potezima iz Haaga.

Istina, prije mjesec dana bila je aktualna »velika optužnica« koja je trebala poslužiti kao upozorenje i formalnim i neformalnim zagrebačkim krugovima da se ne igraju autoritetom i sudbenom zadaćom ureda Carle del Ponte.

Procjena Vladinih dužnosnika da je »slučaj Gotovina« ušao u završnu fazu, svraća pozornost na postupke odbjeglog optuženika. Nakon bučne medijske promocije svojih uvjeta za predaju, nakon jasnog odgovora iz Haaga da »nema pregovora bez predaje«, Gotovina je postupio u dlaku kao i prije godinu dana. I tada je iz svojeg izbjeglištva poslao poruku o »uvjetima«, a kad je dobio identičan odgovor, povukao se. Činjenica da je nedavno posegnuo za istom metodom, ali uz medijsku potporu, navodi na zaključak da se odbjegli optuženik samo poigrao Hrvatskom i njezinim institucijama. Nije prošlo njegovo, onda ništa, unatoč tome što se njegov slučaj pretvara u kočnicu hrvatskih integracijskih nastojanja. Ponovno je otvoren i »slučaj Bobetko« i spekulacije da je hrvatska vlada tada odigrala na kartu odugovlačenja uručenja optužnice i transfera u Haag. Zaboravljeno je da je Sud redovnom procedurom i uz pomoć medicinskih stručnjaka utvrdio Bobetkovu procesnu nesposobnost.

U okolnostima kad se i Bobetko spominje, jasno je da je Gotovina postao »ključnim elementom« i da će to ostati, makar mu je Vlada ponudila kraj srpnja kao datum do kojeg se predajom »prijašnji grijesi bijega« mogu relativizirati i u Zagrebu i u Haagu.