Vjesnik: 17. 07. 2003.

Upitnik koji traži precizne odgovore

VLADO RAJIĆ

Dva su ključna elementa upitnika Europske komisije upućenog Hrvatskoj. Prvi je stanje u zakonodavstvu, a drugi odnos sadržaja nacionalnih normi u odnosu prema međunarodnim konvencijama, zakonima i drugim izvorima međunarodnog prava.

Korak od te zakonodavne znatiželje su upiti o provedbi tih normi. U otmjenoj formi, od Hrvatske se traži da ponudi statistiku, tumačenja, ocjene i vlastita viđenja pojedinih područja. Ali, kao u novinarskoj školi, bitni se odgovori svode na tko, što, gdje, kada i kako. Bez obzira na to je li riječ o ljudskim pravima, stanju u pravosuđu, poreznoj politici, zaštiti okoliša ili pravima manjina.

Pitanja su pak konstruirana tako da isključuju svaku epiku u odgovorima. Ako je riječ o Romima, onda se pita konkretno koliko ih je i što država čini na njihovoj integraciji. Ako je riječ o carinskoj uniji, onda što je dosad poduzeto (s datumima). Ako je riječ o Gotovini, traži se precizno što država čini i što će još učiniti. A ta je preciznost onda stavljena u kontekst. Za političke kriterije kontekst je s jedne strane uloga Sabora (posebno njegovih radnih tijela) s druge strane uloga Vlade i državne administracije. A taj kontekst ovdašnji odgovarači mogu opisati vlastitim riječima. Posebno u trećem dijelu uvodnih kriterija kad se od Vlade traži da opiše »sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva u Europskoj uniji«.

Koliko su daleko otišli ispitivači da bi odgovore zaštitili od »poezije« svjedoči činjenica da uz odgovore treba priložiti 1181 statističku tablicu i grafikon, ali da je njihov oblik i sadržaj diktiran poslanim »excel« obrascem. Rubričice u tim praznim tablicama velike su točno toliko koliko treba da u njih stane jedan broj. Plus, inicijativa »odgovarača« da sami uz pojedina pitanja sastave svoje grafikone.

Uz to, Europska komisija traži da se u odgovorima ne akceptira isključivo današnje stanje. Za većinu pitanja traži se prikaz kretanja neke pojave u razdoblju od najmanje tri godine, za većinu procesa od početka devedesetih. Tako da se može, komparativno i jednostavno, uočiti gdje počinje, a gdje prestaje učinak pojedinih povijesnih činjenica. Od strukture stranačke vlasti na vlasti, utjecaja rata, poraća, do siječanjskih izbora 2000. godine.