Vjesnik: 19. 07. 2003.

Prihvaćanje razgovora za Norca znači mogućnost da dokaže nevinost

Zahtjev haaških istražitelja u stručnim i državnim krugovima tumači se na dva načina / Ili je to zadnja proceduralna veza Haaga i predmeta Norac, nakon čega će cijeli spis biti dostavljen na sudovanje u Hrvatsku, ili haaški istražitelji raspolažu dokumentom koji Norca izravno tereti za počinjeni ratni zločin i to na nedvojben način

ZAGREB, 18. srpnja – Zahtjev Haaškog suda o saslušanju umirovljenog generala Mirka Norca, u statusu osumnjičenika, za djelovanje u sklopu vojnoredarstvenih akcija »Medački džep« i »Oluja«, stigao je u Hrvatsku prije nekoliko dana. Prema proceduri, o zahtjevu je obaviještena Vlada, a putem Ministarstva pravosuđa i Županijski sud u Rijeci.

Na tom je sudu Norac nedavno osuđen na 12 godina zatvora presudom koju je potpisala sutkinja Ika Šarić. Nju je, slijedom procedure, trebalo obavijestiti o haaškom zahtjevu, jer samo može dati dozvolu da se optuženiku, bez obzira na nepravomoćnost presude, uručuju slični dokumenti.

Za posljednjeg posjeta Zagrebu glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte sama je spomenula mogućnost da se Norcu, zbog sumnje da je počinio ratni zločin kao sudionik akcije »Medački džep«, sudi u Hrvatskoj.

Stoga se zahtjev haaških istražitelja za ispitivanje u stručnim i državnim krugovima tumači na dva načina. Ili je to zadnja proceduralna veza Haaga i predmeta Norac, nakon čega će cijeli spis biti dostavljen na sudovanje u Hrvatsku, ili haaški istražitelji raspolažu dokumentom koji Norca izravno tereti za počinjeni ratni zločin i to na nedvojben način. Ako je potonje u pitanju onda bi Haag, bez obzira na najavu Carle del Ponte, taj predmet zadržao u svojoj ovlasti. Tim više što je smrću generala Janka Bobetka cijeli slučaj ostao bez »glavnog junaka«.

Norac je u zatvoru Županijskog suda u Rijeci već dvije godine, a za to je vrijeme provedeno suđenje i njemu i tzv. gospićkoj skupini za ratne zločine počinjene u Gospiću tijekom Domovinskog rata. Cijelo to vrijeme, slučaj Medački džep ostajao je na neki način po strani. Međutim, odmah se znalo da je ta akcija – nakon što su hrvatski vojnici prekinuli topničke napade na sela i gradove u Lici – završila i pojedinačnim djelovanjem pripadnika HV-a nakon kojih su ostajali mrtvi civili kao svjedočanstvo počinjenog zločina. Isto tako, u slučaju Medački džep od prvog se trenutka kao jedan od glavnih aktera spominjao upravo Norac.

Državno odvjetništvo zajedno s policijom već nekoliko mjeseci intenzivno istražuje događaje koji su obilježili kraj akcije u Medačkom džepu. Prikupljaju se podaci na temelju kojih bi se, čim taj dio istrage bude završen, mogle podići optužnice. Još dulje od Državnog odvjetništva istragu o cijelom slučaju vode istražitelji haaškog tužiteljstva. Očito, kažu i upućeni, riječ je o složenom predmetu koji se, nakon dugo vremena, haaškim zahtjevom za saslušanje ponovno aktualizira.

Spekulacije o tome hoće li se Norac odazvati zahtjevu haaških istražitelja prekinuli su njegovi odvjetnici. Norac je spreman prihvatiti razgovor i ne smatra se krivim za djela za koja ga se sumnjiči, rekli su njegovi odvjetnici Ivan Kern i Tomislav Sabljar.

Razumljivo, jer to je bila jedina mogućnost. Razgovor s istražiteljima, prije eventualnog podizanja optužnice, za Norca znači mogućnost da dokaže svoju nevinost, uz pomoć dokumentacije koju mu Ured za odnose s Haagom i druga tijela stavljaju na raspolaganje.

Posljedice eventualnog odbijanja haaškog zahtjeva za Norca bi bile pogubne. Naime, procedurom se zahtjev za saslušanje vrlo brzo može pretvoriti u optužnicu, optužnicu prati zahtjev za izručenje Haaškom sudu, a tada Norca ne štiti činjenica da u riječkom zatvoru čeka pravomoćnost riječke presude. Dakle, Hrvatska bi bila dužna vrlo brzo izručiti Norca.

Vlado Rajić