Slobodna Dalmacija: 23. 07. 2003.

NAKON SAMOUBOJSTVA ZNANSTVENIKA DAVIDA KELLYJA, BRITANSKI PREMIJER IZGUBIO JE PODRŠKU JAVNOSTI I SVOJE STRANKE

Otvoreni rat Blaira i BBC-ja

Iz Bruxellesa: Ines SABALIĆ

Pozicija Tonyja Blaira postaje sve nesigurnija. Nakon smrti znastvenika Davida Kellyja, britanski premijer gubi povjerenje i javnosti i svoje stranke. Istodobno, i BBC, koji je objavio da je dr. Kelly bio jedini izvor za Blairovu tvrdnju u Parlamentu o iračkom oružju, u velikoj je neprilici zbog mogućega gubitka povjerenja javnosti u objektivnost svojeg izvještavanja. U Bruxellesu se u neformalnim diplomatskim i dopisničkim krugovima smatra da će Tony Blair vjerojatno morati odstupiti s premijerske pozicije. Prije njega, pretpostavlja se, odletjet će "spin doktor" Alistair Campbell, pa čak i ministar obrane Goeff Hoon.

Britanski mediji već tjednima grizu Alistaira Campbella, čiji je posao stvaranje imagea Tonyja Blaira i njegove vlade. Campbell je počeo veliku svađu Blairove vlade i BBC-a oko radijskog izvještaja u kojem se tvrdilo da je vlada prenapuhala originalne obavještajne podatke o iračkom oružju za masovno uništenje, pogotovo tvrdnja da ono može biti aktivirano za 45 minuta. Očito se osjećajući vrlo moćnim, Campbell je tražio da BBC povuče svoj tekt, što je BBC odbio. Jednako tako, BBC je, kako je svatko i očekivao, odbio imenovati izvore na kojima je temeljio svoje tvrdnje, a te tvrdnje mogle bi biti osnova za pad Blairove vlade. Štoviše, one su pridonijele općem nepovjerenju prema uzrocima zbog kojih je Blair podržao Busha i krenuo u rat.

Unutar vlade krenula je potraga za izvorom, i pravi obavještaci ubrzo su identificirali Davida Kellyja, medjunarodnog eksperta za biološko oružje, iako nisu imali dokaze kako je baš on izvor tvrdnje da Irak nije imao strahovito opasno oružje koje se može aktivirati u 45 minuta.

Nekolicini novinara dr. Kelly je relativno točno opisan, ali kako nije bilo dokaza, nije bio ni imenovan. Tim medijima, a radilo se o pet vodećih i najboljih engleskih dnevnih novina, bilo je rečeno kako će vlada potvrditi identitet ako oni sami "pogode" ime. Cijela igra sastojala se u tome da kvalitetni britanski mediji "sami pronađu" o čemu je riječ i tako oni, a ne vlada, diskreditiraju BBC. Zeleno svjetlo za to da se Kellyjevo ime na taj način progura u javnost dao je ministar obrane Geoff Hoon.

Kad je znanstvenikov identitet izišao u javnost, vlada je izjavila da je ime "izletjelo" nekom neopreznom dužnosniku u razgovoru s novinarom, ali ta je priča vrlo brzo razvaljena. Za Blairovu vladu dr. Kelly se stvarno ubio u nezgodan čas, jer je njegovim samoubojstvom poslana poruka: ovo se stvarno više ne može izdržati. Nezadovoljstvo Blairovom okolinom, pa i samim Tonyjem Blairom, koji je američkom Kongresu lako objasnio zašto je krenuo u rat, ali pritom nije uvjerio domaću javnost, raste i raste.

Blair klizi nadolje. Hoće li se uspjeti zaustaviti, u ovom trenutku teško je reći. Posebno se opasnim pokazalo to što premijer gubi podršku u svojoj stranci, gdje se mnogi okreću njegovu unutarpartijskom rivalu Gordonu Brownu.

Medjutim, niti BBC, taj sam pojam objektivnog, najboljeg, najpouzdanijeg novinarstva, čini se, nije posve nevin, što nekima pada mnogo teže od činjenice da su političari pokvareni i da lažu. Svaki dan na tisuće novinara citira na tisuće anonimnih izvora, raznih eksperata, političara, diplomata, dužnosnika. Javnost nema drugog izlaza nego da vjeruje novinaru da je anonimni izvor zaista rekao to što je rekao. Zbog toga je upravo BBC postavio strogi kodeks po kojemu se to radi. Svaka riječ, svaki opis, definicija, naglasak, pažljivo su odmjereni — nema laganja, nema izmišljanja. Iza novinara još je nekoliko instancija koje se brinu da rezultat bude što objektivniji baš zato je BBC i stekao takvo apsolutno povjerenje javnosti. No, je li se tako izvještavalo baš ovaj put? Je li dr. Kelly doista rekao Andrewu Gillianu, novinaru BBC-ja, da je originalni obavještajni izvještaj napuhan, odnosno, kako se to kaže u engleskom medijskom žargonu, "napravljen više seksi"? Ili je možda novinar htio da njegov izvještaj bude više "seksi"?

Događaji potaknuti smrću dr. Kellyja mijenjaju se iz dana u dan, i tek kad se rašičisti ovo pitanje, moći će se pristupiti problemu što je zaista pisalo u izvještaju i zašto je Blair krenuo u rat. To pitanje zanima i europski Bruxelles, jer je Blairova odluka da stane na stranu Amerike rezultirala možda najvećom političkom krizom u povijesti EU-a i iznimno potresla UN.

BLAIR: NE ŽALIM ZBOG IRAKA

PEKING — Britanski premijer Tony Blair u utorak je rekao kako nimalo ne žali zbog rata u Iraku unatoč dvojbama oko njegove opravdanosti nakon smrti znanstvenika Davida Kellyja.

U obraćanju kineskim studentima Blair nije želio podrobnije komentirati Kellyjevu smrt, ali je, unatoč krizi koju je ona izazvala, rekao kako ne žali zbog poduzimanja akcije protiv Iraka. "Ne, ne žalim zbog toga. Uopće ne dvojim da je Irak nastojao razviti to oružje. Vjerujem, ma kako je teško to bilo, da smo postupili ispravno", rekao je Blair na studentskoj tribini na prestižnom pekinškom sveučilištu Tsinghua.

Također je rekao kako se Sjevernoj Koreji ne smije dopustiti nastavak razvoja programa nuklearnog naoružanja, ali je isključio mogućnost napada, rekavši kako bi on želio krizu riješiti diplomatskim načinom. "Moramo imati zajedničko stajalište da neka zemlja ne može jednostavno činiti što joj je volja", rekao je Blair, objašnjavajući kako se svjetska zajednica mora suprotstaviti zemljama koje krše međunarodno pravo.

No, u nastavku je kazao kako to vrijedi i za drugu stranu, zauzevši se za suptilno rješavanje devetomjesečne krize, a ne vojnu prijetnju. "Ne možemo jednostavno izvršiti invaziju na neku zemlju samo zato što nam se to hoće", rekao je britanski premijer. (H)