BUXELLES, 24. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Da građani Europske unije, pristupajućih i kandidatskih zemalja pišu nacrt ustava EU umjesto njihovih izabranih predstavnika i potom od svojih političara preuzmu njegovo komentiranje, Giscard d"Estaing imao bi mnogo manje posla, a međuvladina konferencija bi pregovore završila čak i prije nego što to talijansko Predsjedništvo Unijom i premijer Silvio Berlusconi obećavaju.

Europski ustav dobra je i potrebna stvar, pogotovo doprinese li izgradnji snažnije Europe, poručuju građani u čije će se ime na jesen svađati izaslanstva na međuvladinoj konferenciji. Porezni obveznici žele također zadržati instituciju rotirajućeg Predsjedništva, htjeli bi da njihove zemlje daju po jednog povjerenika u europsku Komisiju »pa što košta da košta«, i rado bi od reforme spasili veto, iako je malo anketiranih presretno činjenicom da se u dosadašnjem radu veto koristio najmanje za razloge zbog kojih je uveden.

Velika većina Europljana zagovara zajedničku vanjsku politiku, pogotovo u trenucima velikih međunarodnih kriza (83 posto). Održavanje mira i sigurnosti treba biti važan cilj politike država članica EU, smatra čak 85 posto građana. Niti u jednoj od 28 zemalja obuhvaćenih anketom potpora građana ovome stavu nije niža od 70 posto, mada je svugdje nisu uvrstili među glavna, ključna pitanja. Europa je podijeljena stavovima njezinih stanovnika. Prioriteti su, naime, negdje drugdje za pristupajuće zemlje: tek polovica anketiranih iz EU čekaonice spomenula je ovu temu kao veoma značajnu. Nakon pitanja sigurnosti i stabilnosti slijedi borba protiv nezaposlenosti, ona je prioritet u čak devet od 15 zemalja članica, ali na listi glavnih pitanja vodi samo u jednoj pristupajućoj zemlji, Cipru.

Građani velike Europe uglavnom se slažu (tri od četiri) da EU treba voditi svoju vanjsku politiku nezavisno od američke, raditi kako bi doprinijela poštivanju ljudskih prava širom svijeta, dogovoriti se o zajedničkoj politici prema imigrantima, osnovati snage za brzo djelovanje i biti spremna u svakom trenutku uskočiti u operacije provedbe i učvršćivanja mira te dobiti posebno EU mjesto u UN-ovom Vijeću sigurnosti.

Anketa je podastrijela i neke zanimljive nalaze. Petina Luksemburžana bi se rado smatrala »samo Europljanima«; s druge strane, isključivo kroz svoj nacionalni identitet doživljava se polovica Nizozemaca, Šveđana, Grka, Austrijanaca ili Portugalaca, dok su najzagriženiji u isticanju nacionalne pripadnosti, prema očekivanju, Britanci sa dvije trećine »ekskluzivno britanskih« građana. Ostali preferiraju »dvojno državljanstvo«, nacionalnu i europsku pripadnost.