Slobodna Dalmacija: 26. 07. 2003.
NAČINJENA LISTA OD 35 POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA ČIJA JE PROIZVODNJA OGRANIČENA NA EU
Parmska šunka posvadila Ameriku i Europsku uniju
Iz Bruxellesa: Ines SABALIĆ
Europska unija priprema listu od 35 proizvoda čiju proizvodnju želi ograničiti na Europsku uniju. Radi se o "geografskim pokazataljima" za ograničen broj vina, sireva i nekih drugih poljoprivrednih proizvodia, recimo šunke. I baš kod šunke iz Parme, odnosno tamošnjeg pršuta, za talijanske proizvođače stvar se ne razvija najbolje jer se Sjedinjene Države i Australija, koji pršut zovu "parmska šunka", bune, pa opet dolazi do europsko-američkog nesporazuma.
Europska unija misli da je zaštita koju proizvodima "geografske indikacije" daje Svjetska trgovinska organizacija nedovoljna, jer na američkim i australskom tržištu ima jako puno onih koji svoj proizvod baš tako zovu.
U Bruxellesu se želi da ta imena budu zaštićena. Kao što šampanjac može biti spravljan samo od groždja u vinarijama u pokrajni Champagne, isto se odnosi i na šunku iz Parme. Ali prozvodjači u Americi i Australiji tvrde da oni generacijama i generacijama taj proizvod zovu "parmska šunka", a da i ne znaju gdje je Parma, niti ih to zanima. Oni jednostavno nemaju drugog imena za pršut osim "parmska šunka".
Štoviše, poljoprivredni proizvodjači u Americi i Australiji, koji su gotovo alergični na ono što u okviru poljoprivredne politike dolazi iz EU-a, kažu da je perfekcionizam oko geografskog podrijetla samo dimna zavjesa kojom europski farmeri prikrivaju nefer konkurenciju koja proistječe iz bruxelleske poljoprvriredne politike. U EU-u farmer je "zaštićena vrsta" koja nikada, bez obzira na stanje trzšita, potrebe, manjkove, viškove, nije na gubitku jer ne mora misli
ti ni o čemu, a dobiva novac — o svemu misli i odlučuje Europska komisija.Doduše, uskoro će se to neprirodno stanje, koje nije imalo nikakve veze sa slobodnim tržištem, a na kojem je inzistirala Francuska, početi, nakon reformi u EU-u, mijenjati, iako je Pariz time jako nezadovoljan. I inače je poljoprivredna politika EU-a, odnosno financiranje seljaka iz Bruxellesa, jedan od glavnih sporova EU-a s Amerikom i Australijom unutar Svjetske trgovinske organizacije, a novih 35 proizvoda taj će spor pojačati.
Tko zna koliki će se broj proizvodjača izvan EU-a, koji proizvode pršut, a ne znaju ga zvati drukčije nego parmska šunka i koji imaju uredno registriran biznis, naći u velikoj neprilici. Ali, i u EU-u ima negodovanja.
Grčka je bijesna jer ni jedan od njezinih prozvoda nije na listi, od kalamata masilna preko kozjeg sira feta, do ouzo rakije. Danska ima svoj registrirani proizvod, danablu sir, ali isto tako nije zadovoljna jer sira po receptu fete proizvede mnogo više nego tog svojeg, autohtonog. Grčka im, medjutim, brani da ga zovu feta, pa se Danska borila protiv cijelog sistema geografskih indikacija.