Pred sam odlazak na godišnje odmore, posljednjih nekoliko tjedana rasplamsao se pravi politički rat između HDZ-a i HSS-a, u kojem je sve manje koristi »hladno« oružje a sve više teška politička artiljerija. Velike vrućine sigurno nisu uzrok sukoba. Ni Sanader ni Tomčić ni Šeks ni Trconić, kao ni ostali čelnici ove dvije stranke, ne spadaju u iracionalne tipove koji se svađaju reda radi ili zbog nervne rastrojenosti uslijed ljetnog toplotnog udara.

A na sljedećim izborima upravo bi HDZ i HSS mogli odigrati ključne uloge. Ne slučajno. HDZ je s novim vodstvom unatrag tri godine proživio pravo čistilište. U namjeri da svoju prilično radikalnu poziciju što je moguće više približi desnom centru, što potezima vrha stranke što samovoljnim odlascima izgubio je jedan dio članstva i biračkog tijela. Bez obzira što mislili njihovi čelnici, DC, HIP i HB kao »otpadnuti« dijelovi zajedničarskog nacionalnog pokreta svoju jezgru grade na komadićima nekadašne zajedničke hadezeovske mase, odnosno biračkog tijela sklonog nekadašnjoj vladajućoj stranci.

HDZ taj manjak treba nadoknaditi. Logično je da će ga pokušati namiriti u onom dijelu biračkog tijela koje bi ga svjetonazorski moglo prihvatiti. Mnoga su istraživanja pokazala da birači HDZ-a i HSS-a dijele tradicionalne političke stavove i da na mnoge probleme u društvu slično reagiraju. No, kako jeu ideološka bliskost jedno a stranačka organiziranost drugo, HDZ se tu sudara s HSS-om. I tu počinje »problem«. Jer, HSS se ne želi maknuti, štoviše pokušava samom HDZ-u preoteti dio birača, smatrajući da im može više ponuditi od suparničke stranke koja ipak ne zrači monolitnošću kao nekada.

Uvod u politički rat ove dvije stranke je počeo onoga trenutka kada je HSS otklonio svaku mogućnost da s HDZ-om sklopi bilo kakav dogovor o postizbornoj suradnji, i tako mu »usliši« dugogodišnju želju, i samog predsjednika Tuđmana, da stvore zajedničku koaliciju koja vladati Hrvatskom. Zato u HDZ-u smatraju da više ne trebaju imati nikakvog obzira prema HSS-u. Dapače, žele li pridobiti birače trebaju ga prikazati kao klijentelističku, interesnu stranku kojoj je stalo samo do vlasti a ne do načela.

HSS, pak, uzvraća jer zna kolika mu je specifična težina uoči sljedećih izbora. Dobije li desetak, dvanaest posto glasova mogao bi biti jezičac na vagi u sastavljanju vlasti, ključna stranka bez koje se ništa ne bi moglo napraviti. A s obzirom na iskustva aktualne vladajuće koalicije, čini se da bi svoje ambicije mogao bolje ostvariti u društvu SDP-a nego u suradnji s »tvrdim« HDZ-om. No, uvjet za sve to je da zadrži svoje biračko tijelo, odnosno potjera HDZ iz svog dvorišta. Zato će nakon ljetne stanke i u samoj predizbornoj kampanji biti još većih sukoba ove dvije stranke, a kakve će posljedice to imati za njih i njihove potencijalne političke partnere tek ćemo vidjeti.