ZAGREB, 25. srpnja - Dva mjeseca nakon što je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić podnio Vladi godišnje izvješće o radu nacionalnog tužiteljstva, Vlada je raspravila tu temu i iskazala zadovoljstvo izvješćem. Podržana je inicijativa tužitelja Bajića i ministra policije Šime Lučina za ukidanje istražnog postupka kao dijela sudovanja.

»Prijedlog o ukidanju istražnog postupka dio je procesa izmjene zakona i ne može se u kratkom roku primijeniti u praksi. Vlada je toga svjesna, ali argumentacija podnesena u prilog toj tezi uvjerila nas je da je istraga trenutno pravosudna točka na kojoj mnoge stvari zapinju«, rekao je Vjesniku potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić. »Stoga smo podržali inicijativu da se istraga ukine izmjenama u Zakonu o kaznenom postupku i da se dokazi prikupljeni radom Državnog odvjetništva i policije mogu izravno koristiti na glavnoj raspravi«.

Državna odvjetništva pak u praksi već pokušavaju izbjeći istražni postupak pa je broj istražnih zahtjeva smanjen na 17 posto svih odluka tužiteljstava, a broj neposrednih optužnica porastao je na 4197 osoba i sad one čine više od 25 posto svih optuženja.»Taj trend iz prošle godine namjeravamo nastaviti i u 2003., o čemu svjedoče i mjesečni izvještaji svih 80 tužiteljstava u zemlji«, kaže Mladen Bajić. Glavni državni odvjetnik za Vjesnik dodaje i ocjenu da je »takvim radom Državno odvjetništvo uspjelo smanjiti broj obustavljenih postupaka na sudu na prihvatljivih 2911 obustava, za tridesetak posto manje nego prethodnih godina«.

O ukidanju istrage već se neko vrijeme vodi stručna i praktična rasprava. U nju je uključen i Pravni fakultet na čijim katedrama za kazneno pravo i dalje postoji sumnja u učinke takve reforme. Podjela na pobornike i protivnike uočljiva je i među sucima, odvjetnicima, pa i u policiji. A baš policija, ukine li se istraga, dobiva priliku da izravno nastupi na sudu s dokazima prikupljenim u svojim izvidima. Tako bi se izbjeglo ponavljanje već izvedenih dokaza, »zaboravljivost« svjedoka, beskrajna vještačenja autentičnosti materijalnih dokaza itd.

»I tužiteljima i policiji treba vremena da se stručno i praktično naviknu na situaciju u kojoj izvide obavljaju tako da se može ozbiljno računati da će sudac prihvatiti njihove rezultate. Teret nam je i dalje 36 posto odbačenih prijava, što upućuje na nedovoljno stručan rad i policije i tužiteljstva«, objašnjava Bajić.

Primjedba da su za pretvorbeni i privatizacijski kriminal tužitelji izostavili velike ribe, zadovoljavajući se samo povremenim najavama velikih suđenja, svodi se baš na te kadrovske nedostatke. U tužiteljstvu (kaznenom i građanskom, svejedno) još ima ljudi koji »odrađuju« političke dugove prema onima koji su im svojedobno pomogli u karijeri ili se jednostavno ne slažu s tezom da je u pretvorbi i privatizaciji uopće počinjen kriminal.