Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown prihvatio je naviku da redovito posjećuje Hrvatsku. Takvoj se praksi zapravo ne treba čuditi. Otkako je Hrvatska politika nakon 2000. godine napokon shvatila da njen odnos prema BiH ne smije biti utemeljen na praksi bivših vlada, Hrvatska je ipak na kraju dobila zadaću da uspostavi bliske odnose sa BiH, no ovoga puta na drukčijoj osnovi.

Hrvatska je, prema političkim i ekonomskim pokazateljima, u znatno boljoj formi od ostalih balkanskih zemalja. Tu činjenicu želi iskoristiti Paddy Ashdown kojemu je jasno da BiH zbog toga treba snažnije vezati uz Hrvatsku. Visoki predstavnik, poznat po energiji i zavidnoj retoričkoj sposobnosti, ima u BiH iznimno zahtjevan zadatak. Onaj najteži tiče se samostalnoga ekonomskog funkcioniranja uništene i još nacionalno i politički podijeljene zemlje. Uspjeh BiH u euroatlantskim asocijacijama i, napokon, njegovo održanje kao države, kako je to naglasio sam Ashdown u Zagrebu, ovisi o građanima BiH, a ponajmanje o međunarodnim institucijama.

Pomoć je BiH potrebna sa svih strana, a jednu od efikasnijih, smatra Ashdown, može joj pružiti upravo Hrvatska. Stoga je u Zagrebu i izjavio da su politika premijera Račana i moralno vodstvo predsjednika Mesića učinili od Hrvatske svijetlu točku na Balkanu. Ashdown o hrvatskom vodstvu već dulje govori s mnogo simpatija, a ministra vanjskih poslova naziva prijateljem, pa se nada da se hrvatska politika prema BiH neće doživjeti neke nove-stare zaokrete ni nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Ashdown u toj nadi, naravno, nije usamljen.

Pragmatična »hrvatska agenda« Paddyja Ashdowna samo je dio napora da se BiH spasi, prije svega od ekonomskog urušavanja. Kada regija ili pojedina zemlja u njoj nije u fokusu svjetskog zanimanja, onda je taj zadak još teži. Stoga je za početak najbolje obratiti se najbližim susjedima u nadi da će oni u tome prepoznati vlastiti interes. Ashdown će stoga, sasvim sigurno opet doći u Zagreb.