Vjesnik: 31. 07. 2003.

Država kamatama pljačka dužnike, pa i sebe

Zagreb trese najnoviji financijski skandal u vezi sa sudskom ovrhom za dugovanje Grada Zagreba jednoj građevinskoj tvrtki koji je od početne glavnice u iznosu od 47 tisuća kuna, protuzakonitom i nepravilnom metodom obračunavanja zateznih kamata, porastao u razdoblju od 1991. godine do 8. ožujka 2003. godine na astronomski iznos od čak 61,6 milijuna kuna / Primjer iz sudske ovrhe Općinskog suda u Zagrebu: dug od tri tisuće kuna glavnice 1. ožujka 1993. godine iznosio je, prema izračunu ZAP-a, 1. siječnja 1994. godine 25.047,47 kuna, a 1. siječnja 2001. taj dug već je iznosio 97.563,41 kunu. Dakle, dug je već tada bio utridesetorostručen, zahvaljujući ukamaćivanju zateznih kamata na glavnicu, što je čisto lihvarenje i bilo je zakonski zabranjeno još u doba Rimskog Carstva

DOBROSLAV PARAGA

Posljednjih dana Zagreb trese najnoviji financijski skandal u vezi sa sudskom ovrhom za dugovanje Grada Zagreba jednoj građevinskoj tvrtki koji je od početne glavnice u iznosu 47 tisuća kuna, protuzakonitom i nepravilnom metodom obračunavanja zateznih kamata, porastao u razdoblju od 1991. godine do 8. ožujka 2003. godine na astronomski iznos od čak 61,6 milijuna kuna.

HSP 1861, kao politička stranka i pravni subjekt, više je puta u posljednjih nekoliko godina upozoravao na taj financijski i pravni nonsens, prosvjedujući zbog te nevjerojatne pljačke dužnika u Republici Hrvatskoj kod Državnog odvjetništva, Fine (bivšeg ZAP-a), Općinskog suda u Zagrebu sa zahtjevima za financijsko nadvještačenje u konkretnim slučajevima, odnosno reviziju obračuna zateznih kamata ili podnoseći prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, ali sve bez ikakvog odjeka ili uspjeha.

Hrvatski je sabor 1996. godine suspendirao odredbe članka 180. Zakona o obveznim odnosima i time nanio golemu materijalnu štetu Republici Hrvatskoj, koju ona sada mora, pod prisilom Europskog suda za ljudska prava, kompenzirati.

Jednako tome, ali s bitno većom štetom i posljedicama, prošlih deset i više godina, pogrešno je i protuzakonito primjenjivano obračunavanje i plaćanje zateznih kamata u stotinama tisuća slučajeva kada dužnici kasne s ispunjenjem novčanih obveza.

U svim tim slučajevima Zavod za platni promet (Fina), Porezna uprava i dr. pogazili su namjerno članke 279. i 400. Zakona o obveznim odnosima, i to u razdoblju do donošenja Zakona o zateznim kamatama 1996. godine, kao i za cjelokupno razdoblje nakon donošenja tog zakona, do danas. Tim člancima zabranjen je anatocizam, to jest da na dospjelu zateznu kamatu ne teče zatezna kamata, osim kada je to zakonom određeno.

Naime, ZAP (Fina) je na dospjelu kamatu za svako obračunsko razdoblje, na primjer 31. prosinca svake godine, pripisivao kamate glavnici i time izravno uvećao glavnicu za dospjele zatezne kamate, koje su neisplaćene ponovno ukamaćivane zajedno s tako uvećanom glavnicom.

Nakon najnovijeg skandala s ovrhom nad bankovnim računom Grada Zagreba i zahtjeva za nadvještačenjem sudskog financijskog vještaka, prema čijem nalazu dug nije veći od milijun i sedamsto tisuća kuna zajedno s glavnicom i zateznim kamatama, nemoguće je opravdati ili naći alibi za više nego desetljetnu pljačku milijardi kuna od dužnika i poreznih obveznika, hrvatskih fizičkih i pravnih subjekata, prije svega u korist vlasti, jer je ona bila daleko najveći vjerovnik, ali i dužnik koji nije plaćao svoje dugove.

Premda Zakon o zateznim kamatama propisuje konformni način obračuna do jedne godine, iz niza ranijih uredbi hrvatske vlade bilo je propisano da se koristi nekonformna, odnosno razmjerna ili izravna metoda, odnosno postupak za razdoblja dulja od jedne godine.

Sve i da nisu bili postupci obračunavanja zateznih kamata propisani uredbama Vlade, a jesu, Zavod za platni promet i druge financijske ustanove nisu smjele niti mogle postupati protiv članaka 279. i 400. ZOO-a, jer im ti članci zakona izričito zabranjuju ukamaćivanje zateznih kamata na glavnicu, što su oni sustavno radili pripisivanjem dospjelih kamata glavnici duga.

Tim postupkom tzv. kapitalizacije zateznih kamata, kao i primjenom konformne metode, Zavod za platni promet (Fina), Porezna uprava, banke i dr. odveli su u stečaj desetke tisuća privrednih subjekata, malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, a desecima tisuća tvrtki i danas su zbog takvog protuzakonitog obračuna dugovanja blokirani žiroračuni.

Tako, na primjer, dug od 15. listopada 1991. godine u visini od 3.780,67 kuna, prema još važećoj metodi obračunavanja zateznih kamata na temelju važećih koeficijenata i njihova pripisivanja glavnici, iznosio je 14. svibnja 2002. godine 3,094.121,53 kune.

Dakle, taj primjer govori više nego ne znam kakva demagoška ili neistinita objašnjenja o kakvoj je pljački hrvatskih dužnika, putem FINA-e, Porezne uprave, banaka..., riječ.

Ili sljedeći primjer iz sudske ovrhe Općinskog suda u Zagrebu: dug od tri tisuće kuna glavnice 1. ožujka 1993. godine iznosio je, prema izračunu ZAP-a 1. siječnja 1994. godine 25.047,47 kuna, a 1. siječnja 2001. taj dug već je iznosio 97.563,41 kunu. Dakle, dug je već tada bio utridesetorostručen, zahvaljujući ukamaćivanju zateznih kamata na glavnicu, što je čisto lihvarenje i bilo je zakonski zabranjeno još u doba Rimskog Carstva.

Ili sljedeći primjer iz sudske ovrhe koja je u tijeku pred istim Općinskim sudom u Zagrebu: zatezne kamate na glavnicu od 534.480,00 kuna za razdoblje od 2. studenoga 1996. do 30. studenoga 2001. iznose, prema pravilnom izračunu, 488.844,31 kunu, a prema ZAP-u čak 704.374,73 kune, dakle, gotovo 212.000,00 kuna dužnik će biti oštećen u odnosu prema pravilnoj primjeni ZOO-a i Zakona o zateznim kamatama.

Premda su ta tri primjera dokaz zastrašujućeg načina obračunavanja zateznih kamata na glavnice, kako ih je prakticirao ZAP, a danas Fina, znatna razlika u visini zateznih kamata koja se ogleda u ta dva primjera proizlazi iz promjenljivih kamatnih stopa koje je ZAP primjenjivao od 1991. do 1993. godine i kasnije.

Glas vapijućeg u pustinji bio je zahtjev da se taj grijeh struktura, državna pljačka bez presedana, veća i od pljačke u pretvorbi, razriješi uz pomoć pravnih i sudskih struktura putem institucija hrvatskog pravosuđa.

Najnoviji slučaj natjerao je gradonačelnicu da traži zaštitu zakonitosti u slučaju sporne ovrhe od 61,6 milijuna kuna.

Državno odvjetništvu Republike Hrvatske bilo bi dužno postupati u ovom, i svim drugim slučajevima nezakonita i neodrživa obračunavanja zateznih kamata, prema članku 15. stavak 6. Zakona o državnom odvjetništvu, prema kojem je dužno poduzimati pravne radnje iz svoje mjerodavnosti radi zaštite Ustava i zakonitosti.

Svi dužnici u Republici Hrvatskoj zakinuti i oštećeni na ovaj način imaju pravo podignuti tužbe protiv Fine, banka, Porezne uprave i dr. pred mjerodavnim sudovima u našoj zemlji.

Ako se stvar ne bude ubrzano razriješila, državi prijeti pokretanje međunarodnog sudskog spora s, gotovo je izvjesno, katastrofalnim učinkom za financijski i platni promet Republike Hrvatske.

Je li tek sadašnja nezakonita ovrha nad bankovnim računom Grada Zagreba ona kap koja će preliti strpljenje ovog dužnika pred ozakonjenom pljačkom od vlastite države ili će hrvatski građani po zaštitu i pravdu od tog »zuluma« morati opet ići u tuđinu ili će rješenje tražiti putem skidanja s vlasti dosadašnjih grješnih struktura?!

Autor je predsjednik HSP-a 1861.