LJUBLJANA – Josip Broz Tito je, čini se, 1969. bio spreman upotrijebiti vojsku kako bi u Sloveniji spriječio »eskalaciju nacionalizma« u vezi s takozvanom »cestovnom aferom« oko raspodjele saveznih sredstava za gradnju cesta, koja je u Ljubljani izazvala i raskol između konzervativaca i liberala u partijskom vodstvu.

Takvu je tezu, podsjećajući na obljetnicu najpoznatije slovenske političke afere iz razdoblja socijalizma i Jugoslavije, jučer objavilo ljubljansko »Delo«, koje iznosi do sada nepoznate pojedinosti.

Slovenska vlada na čijem je čelu bio Stane Kavčič 31. srpnja 1969. kritizirala je odluku savezne vlade – koju je ironijom sudbine vodio Mitja Ribičič – da s liste saveznih prioriteta briše gradnju dvije autoceste – Hoče-Levec i Postojna-Razdrto, a slovenska je javnost podržala tezu o slabom gospodarskom položaju Slovenije u Jugoslaviji.

Konzervativci su sazvali sastanak jugoslavenkog partijskog vodstva na čelu s Titom, a cestovna je afera nazvana nacionalističkim pokušajem rušenja države.

Na sjednici održanoj 16. kolovoza iste godine, navodi »Delo«, Tito je bio »spreman intervenirati i silom kako bi se stvari dovele u red«.

Stvari ipak nisu imale tako dramatičan rasplet, jer je sve završilo ostavkom Kavčiča.

Janša je međutim kasnije u svojim memoarima napisao da je objavljivanje Kavčičevih memoara s njim i Bavčarem kao priređivačima bila lukava namještaljka kojom se Milan Kučan tada riješio još uvijek utjecajnog Franca Popita jer ga je Kavčič u svojim zapisima prikazao kao vrlo negativnu osobu.

U slovenskoj političkoj mitologiji Kavčič se drži jednom od osoba koje su svojim sposobnostima i reformističkim nastojanjima pokušavali ostvariti ravnopravnost Slovenije u SFRJ i uvesti tržišno gospodarstvo umjesto tadašnje dogovorne jugo-ekonomije. (Hina)