Vjesnik: 01. 08. 2003.
Istina o računu u Villachu čeka predizborno vrijeme?
Udruga »Juris protecta« tvrdi da država oteže s istragom i povratom iseljeničkog novca / Na Županijskom sudu u Zagrebu vodi se istraga protiv Stjepana Spajića, Ferdinanda Jukića, Željka i Marinka Mikulića, tvrdi predsjednik Udruge Zlatko Zeljko / Pitanje iseljeničkog novca, ali i onog koji je isisavan privatizacijom, otkupom društvenih stanova i na druge načine, vrlo je važno za povratak povjerenja u hrvatsko pravosuđe
ZAGREB, 31. srpnja – Zlatko Zeljko, predsjednik Udruga »Juris protecta«, zamjerio je hrvatskom pravosuđu način na koji se vode istrage o iseljeničkom novcu s računa u austrijskom Villachu. Otkako je Ivić Pašalić prestao biti predsjednikom HDZ-ove Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta, na čiji je račun 1998. nekadašnji predstojnik Ureda predsjednika Hrvoje Šarinić s računa u Villachu prebacio 2,7 milijuna njemačkih maraka, o istrazi o sudbini iseljeničkog novca gotovo da se i ne čuje.
Radovan Smokvina, iseljenik u Švicarskoj i član Udruge »Juris protecta«, prošle je godine sudu u Klagenfurtu podnio kaznenu prijavu protiv Hrvoja Šarinića kao jednog od potpisnika računa u Villachu (Gojko Šušak i Jozo Martinović također su bili potpisnici, ali su pokojni) za pronevjeru novca koji su iseljenici uplaćivali za obranu Hrvatske. Na Općinskom sudu u Zagrebu, u građanskoj parnici, Smokvina od Hrvatske traži i povrat svojih 40.000 švicarskih franaka koje je devedesetih godina uplatio za kupnju oružja Hrvatskoj.
Predsjednik Udruge »Juris protecta« Zlatko Zeljko kaže Vjesniku da država opstruira procese u vezi s iseljeničkim novcem »jer ne želi vratiti 3,2 milijuna maraka, koji su blokirani u Zakladi hrvatskog državnog zavjeta, oštećenim iseljenicima i taj novac namjerava prebaciti u državni proračun«.
Zeljko ima primjedbi i na Županijski sud u Zagrebu na kojem se vodi istraga o računu u Villachu.
»Austrijsko pravosuđe istragu iz Klagenfurta želi prebaciti u Zagreb, ali ovdje kao da za to nema interesa, pa još nisu saslušali Hrvoja Šarinića ni kao svjedoka. Istraga se vodi samo protiv Stjepana Spajića, Ferdinanda Jukića te Željka i Marinka Mikulića zbog raspolaganja tim novcem. Naša udruga ima daleko širi popis transakcija koje su išle s tog računa«, kaže Zeljko.
U lipnju prošle godine Državno odvjetništvo i Ravnateljstvo Ministarstva unutarnjih poslova potvrdili su da je počela zajednička istragu o iseljeničkom novcu s računa u Villachu. Iz Uskoka su predočili i dokument na kojem je potpis Gojka Šuška, tadašnjeg ministra iseljeništva, kojim se od iseljenika traži da za potrebe obrane hrvatskog suvereniteta uplaćuju novac na račun u Vilachu.
U medije je pak procurilo da je s računa u Villachu Stjepanu Spajiću plaćena transplantacija bubrega, da je poduzetnik Ferdinad Jukić, na kojeg je nedavno u Vukovaru opet izveden atentat, također primio dio novca s računa u Villachu, te da se novcem iz Villacha rođacima Mikulić iz Slavonije pomoglo u pokretanju biznisa.
Ministar policije Šime Lučin svojedobno je izjavio da je 300 milijuna maraka od prodaje društvenih stanova završilo u inozemstvu. Krugovi bliski policiji i Državnom odvjetništvu neslužbeno su potvrdili da je i taj novac prebačen najprije u Villach, a odatle na druge račune u inozemstvu i Hrvatskoj. Isti su krugovi najavljivali da će istraga o računu u Villachu obuhvatiti ne samo Hrvoja Šarinića, jedinog živog potpisnika računa, nego i direktore hrvatskih banaka koje su sudjelovale u transakcijama s bankom u Villachu.
Stjepan Spajić je potvrdio da mu se »pomoglo« za transplantaciju, ali je kazao da mu je bubreg donirao brat.
Marinka Mikulića, vlasnika holdinga PAN i donedavnog vlasnika voćnjaka »Borinci«, još se početkom 2000. prozivalo za preuzimanje velikog deviznog iznosa s računa u Villachu, ali se dosad o tome nije oglasio.
Kad se počelo govoriti o istrazi, iz Ureda predsjednika su obavijestili da su svi dokumenti zatečeni u Uredu, a povezani s iseljeničkim novcem, dostavljeni istražnim tijelima.
Pitanje iseljeničkog novca, ali i onog koji je isisavan privatizacijom, otkupom društvenih stanova i na druge načine, vrlo je važno za povratak povjerenja u hrvatsko pravosuđe. Hoće li ono na jesen biti korišteno samo u predizborne svrhe ili će biti riješeno, vidjet ćemo.
Željko Peratović