Vjesnik: 02. 08. 2003.

Tko pobijedi na izborima, vraćat će dugove

DARKO MARKUŠIĆ

Hrvatski inozemni dug uporno raste i potkraj lipnja, prema preliminarnim podacima središnje banke, dosegnuo je 18,6 milijardi dolara. Ako zanemarimo tečajne razlike te odnos dolara i eura, što se djelomično ipak odražava i na porast inozemnog duga, nesporno je da hrvatsko inozemno zaduženje prebrzo raste posljednjih nekoliko godina.

U odnosu na kraj prošle godine, inozemni je dug porastao 3,2 milijarde dolara, od čega je trećina posljedica tečajnih razlika. Ostalo je pak rezultat neravnoteže u vanjskotrgovinskoj bilanci i kroničnog proračunskog deficita. Hrvatska, naime, godinama više troši nego što proizvodi. Iako u tome nije iznimka, dugoročno je takvo stanje neodrživo, na što Hrvatsku već otvoreno upozorava i Međunarodni monetarni fond, ali i druge ugledne financijske institucije.

Njihovu zabrinutost u posljednje vrijeme dijeli i Hrvatska narodna banka.

Upozorenja međunarodnih institucija u cijeloj su priči manje bitna. Mnogo je važnije zbog nas samih zaustaviti ili preokrenuti nepovoljne trendove.

Važno je da se izvršna vlast suzdrži od daljnjeg zaduživanja na inozemnim tržištima i ostane dosljedna ranijim najavama da su takve mogućnosti za ovu godinu iscrpljene. No, izborno vrijeme u tom kontekstu može samo štetiti.

Za najveći dio ovogodišnjeg novog duga zaslužna je država, koja je njime otplatila dio dospjelog duga, ali i financirala gradnju autoceste. Građani i poduzeća, kad je povećanje inozemnog duga u pitanju, ipak su u drugom planu.

Zbog znatnog porasta inozemnog duga MMF je preporučio izvršnoj vlasti da se ubuduće više okrene zaduživanju na domaćem tržištu. U suprotnom, cijena novog zaduživanja na inozemnim tržištima kapitala za Hrvatsku mogla bi porasti, a ne treba ni podsjećati da Hrvatska ni sljedećih godina bez novih kredita i novih plasmana državnih obveznica neće moći uredno otplaćivati inozemni dug.

Tko god pobijedi na parlamentarnim izborima, ne može računati na oprost duga, i takve iluzije ne treba ni gajiti. Hrvati će svoje dugove morati vratiti do posljednje lipe. Već sad je svaki građanin dužan inozemstvu gotovo 4200 dolara, ili više od dvije trećine procijenjenog bruto domaćeg proizvoda po stanovniku za ovu godinu.