IZVJEŠĆE DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA O GOSPODARSKOM KRIMINALU

Prošle godine za kaznena djela gospodarskog kriminala izrečena je 71 zatvorska kazna, a Državnom je odvjetništvu podnijeto ukupno 3274 prijava za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, 16 posto manje nego godinu dana ranije, podaci su to iz izvješća Državnog odvjetništva za prošlu godinu.

Pridodaju li se i naslijeđeni predmeti iz ranijih godina, lani su državni odvjetnici radili na ukupno 5809 prijava za gospodarski kriminal. Riješeno je pri tom 3459 prijava, i to gotovo polovica prijava (1416) bila je - odbačena. Velikim dijelom, pojašnjavaju iz Državnog odvjetništva, riječ je o prijavama koje se podnose i kada je očigledno da se ne radi o postupanju s prijevarnom namjerom, a kojemu se u Hrvatskoj pribjegava kao pritisku kako bi se osigurala naplata potraživanja.

Kazne zatvorom izricane su, pak, uglavnom za kaznena djela prijevare u gospodarskom poslovanju, te za kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i za izbjegavanje carinskog nadzora.

Za spomenuta se djela Državnom odvjetništvu najčešće i podnose prijave - 714 za zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, 1131 za prijevaru u gospodarskom poslovanju, 287 za nedozvoljenu trgovinu, te 535 za izbjegavanje carinskog nadzora. Za sklapanje štetnog ugovora lani je podneseno 86 prijava, a za kazneno djelo utaje poreza 56 kaznenih prijava. Doduše, navodi se i da je Porezna uprava lani podnijela više od 9 tisuća prekršajnih prijava protiv fizičkih osoba, uz pojašnjenje da su prekršajni postupci brži i efikasniji od kaznenih.

U izvješću Državnog odvjetništva najznačajnijim se deliktom, s aspekta državnog interesa, ističe kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. U fenomenologiji tog kaznenog djela, uz izigravanje propisa koji reguliraju obveze pravnih osoba prema državnom proračunu, česti su oblici sofisticirane zloporabe u raspolaganju državnom imovinom i imovinom pravnih osoba, kojima se državi i gospodarstvu nanosi velika šteta, navodi se u Izvješću, uz napomenu da su najčešće takva djela vrlo složena za procesuiranje, jer su dobro prikrivena "simuliranim pravnim poslovima i krivotvorenom dokumentacijom".

Što se tiče "pretvorbenog kriminala", Državni ured za reviziju lani je Državnom odvjetništvu podnio 43 kaznene prijave i 48 izvješća sa sumnjom u počinjenje kaznenog djela. No, kako Državni ured za reviziju u svom redovnom poslovanju ne podnosi kaznene prijave, požalilo se Državno odvjetništvo, te podnesene kaznene prijave nemaju potrebnu kvalitetu "u činjeničnoj i pravnoj obradi" i manjkava su u odnosu na ponuđene dokaze i dokumentaciju. Primarnim, pak, problemom zbog kojega izostaje kazneni progon i procesuiranje kriminala u pretvorbi i privatizaciji državne imovine Državno odvjetništvo ističe Zakon o pretvorbi i privatizaciji. Njime nisu sankcionirane moguće malverzacije u tijeku pretvorbe.