Slobodna Dalmacija: 09. 08. 2003.
Novinari i stranke
Saša LJUBIČIĆ
I sad se neki pitaju, a što se ja tu čudim, pa zašto ne bi bili? Pa, nije, valjda, novinarima zabranjeno biti članovima stranaka? Nije, odgovaram ja, ali vjerujete li vi mojim stranački opredijeljenim kolegama kad kritiziraju nekoga iz suprotnog političkog tabora?
Teško, je li tako? Jer ako je HDZ-ovac ili SDP-ovac, zašto bi ljubio konkurenciju?
Svitu moj, kad je novinar uzeo nekakvu partijsku knjižicu, on je u istoj poziciji kao pojedini mu kolege iz sportskih rubrika koji pišu o sportu, a prodaju igrače. I sad on nekom dembeliji na terenu pričvrlji višu ocjenu, a ovaj nema veze s vezom, a samo da bi ga sutra frknuo za veće pare! Ići ću toliko daleko, pa mogu reći kako ne vjerujem čak ni onima iz struke koji se malo prošetaju
kroz Sabor, pa se poslije vrate u novinarstvo i htjeli bi, kao, biti objektivni, a navukli su bili politički dres.Ah, šta ja tu balim. Pa, kako će do privilegija ako ne zaigraju u stranačkom kolu? Ljudima je malo kikirikija, pa trče kao majmuni tamo gdje ga ima. A, profesija? Ma, tko na korumpiranom Balkanu šljivi profesiju i staru pravicu? Tko ovdje uopće drži do ikakvih principa. Samo u se, na se i poda se.
Samo, daj, daj, daj, i daj. Sve mi se ovdje gadi!