Vjesnik: 11. 08. 2003.
Istina o zločinu u Katynskoj šumi
U članku »Poljaci traže tajne grobove žrtava komunizma« objavljenom u Vjesniku 8. kolovoza, autoru članka novinaru Vladi Bojkiću potkrala se je gruba pogreška, jer je naveo »da je za vrijeme II. svjetskog rata u Katynskoj šumi kraj Smolenska, Staljinova tajna služba NKVD poubijala oko tisuću zarobljenih poljskih časnika, a Moskva je tek desetak godina nakon rata priznala taj zločin, koji je isprva pripisala Nijemci
ma«.Temeljem relevantnih povijesnih dokumenata, izvješća Međunarodnog Crvenog križa iz Ženeve i objelodanjenim sovjetskim dokumentima o ovom čudovišnom zločinu, koje je objavio bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin 1992. godine, nepobitno je utvrđeno da je NKVD u Katynskoj šumi pogubio 14.736 poljskih časnika i 11.000 civila, koje je ondašnji ministar unutarnjih poslova SSSR-a Lavrentije Berija u odluci o njihovom pogubljenju od 5. ožujka 1940. godine, označio kao pripadnike raznih političkih proturevoluci
onarnih organizacija.Treba naglasiti da je službena Moskva negirala punih pedeset a ne deset godina, izvršenje ovog strahovitog ratnog zločina, koji je odobrio sovjetski Politbiro sa Staljinom na čelu, kako bi slomio otpor poljskog naroda nakon što su Hitler i Staljin besramno međusobno podijelili teritorij tadašnje poljske države. Tek je 1990. godine sovjetska novinska agencija TASS priznala da je za pogubljenje u Katynskoj šumi kriv NKVD.
Podsjećam, da je istaknuti hrvatski znanstvenik i sveučilišni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu prof.dr. Ljudevit Jurak sudjelovao u međunarodnoj ekipi forenzičkih vještaka koji su na zahtjev Međunarodnog Crvenog križa iz Ženeve u jeku Drugog svjetskog rata, još u srpnju 1943. godine podnijeli izvješće i razotk
rili pred čitavom svjetskom javnošću da je zločin u Katynskoj šumi djelo Staljinovog NKVD-a, no zapadni saveznici, tada u antihitlerovskoj koaliciji sa Staljinom, ovo zastrašujuće otkriće pokušali su prikriti.Zbog sudjelovanja na ovom otkriću i pisanju izvješća o zločinu u ukrajinskoj Vinici, dr. Juraka kao ratnog zločinca strijeljali su Titovi komunisti, na temelju presude Vojnog suda komande grada Zagreba od 9. lipnja 1945. godine, kojim je predsjedao zloglasni egzekutor Vlado Ranogajec. Danas se Klinič
ki zavod za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji je utemeljio dr Jurak 1913. godine zove njemu na čast, njegovim imenom.Na kraju, postavljam javno pitanje, kada će hrvatska vlada, poput Poljaka, početi istraživati tajne grobove žrtava komunizma ili se je od toga definitivno odustalo pod lažnom floskulom o svehrvatskom pomirenju? Ili je možda sramna Vukojevićeva komisija odavno sve to razriješila?!
DOBROSLAV PARAGA, predsjednik HSP-1861.