Mnogi misle da je redoslijed poteza zapravo trebao biti nešto drukčiji, odnosno da je reforma obavještajno-sigurnosnog sektora morala biti prioritet, jer se upravo za djelovanje tajnih službi vežu neke od najvećih afera koje su potresale tu zemlju u poratnom razdoblju, a imale su utjecaja i na njene odnose sa susjedima.

Podsjetimo samo na slučajeve špijuniranja međunarodnih službenika, što su radile sve tri strane u BiH, formiranje ilegalnih logora za obuku poput onoga na Pogorelici, te brojna do danas nerazjašnjena ubojstva, atentate i slično. No, čini se da je tek nakon što su stabilizacijske snage svojedobno upale u obavještajno središte vojske Republike Srpske u Banjoj Luci i tamo pronašle dokaze o široko rasprostranjenoj praksi špijuniranja domaćih i međunarodnih službenika te ugrožavanju provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma sazrela svijest o tome da je reforma obavještajnih službi jedna od najvažnijih zadaća kada je riječ o dugoročnoj stabilizaciji prilika u BiH. Tim više što se smatra da su upravo neke od postojećih tajnih službi pomagale ili pomažu u skrivanju ratnih zločinaca, prije svega bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića.

U svakom slučaju, povjerenstvo za reformu obavještajnog sustava koje je formirao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiHPaddy Ashdown poštovalo je rok, 1. kolovoza do kada je trebalo sačiniti nacrt novog zakona o obavještajno-sigurnosnoj agenciji na državnoj razini. To je povjerenstvo, kojemu je na čelu Mađar Kalman Kocis, dva mjeseca radilo na tekstu dokumenta kojim se nastoji stvoriti pravni okvir za formiranje jedinstvene obavještajne strukture na razini BiH, prvi put poslije okončanja rata.

Buduća obavještajna agencija BiH trebala bi biti osposobljena za suradnju s drugim srodnim službama i borbu protiv terorizma organiziranog kriminala, trgovine ljudima i sl., dakle imati u svom »opisu poslova« sve ono što inače rade takve službe u demokratskim zemljama. »Konačni cilj je uspostava jedinstvene obavještajne službe u BiH koja će biti učinkovita i od koristi građanima BiH. U BiH nema mjesta za diskreditiran i politiziran obavještajni sustav kakav je postojao u prošlosti, a novi zakon bi trebao osigurati da građani više nikada ne žive u strahu od svoje obavještajne službe«, rekao je Ashdown.

Pripremanje nacrta zakona o obavještajnoj agenciji BiH čini se važnim korakom u reformi kompletnog obavještajnog sustava u BiH.

Alenko Zornija