Vjesnik: 12. 08. 2003.
Hrvatska nije zemlja biračke apstinencije
Prema IRI-jevu istraživanju, na sljedeće će parlamentarne izbore izaći 77 posto birača / To pak znači da se stranke u predizbornoj kampanji ne bi trebale orijentirati na animiranje birača da izađu na izbore nego na pridobivanje onih građana koji će na izbore izaći, ali još nisu odlučili kome dati svoj glas
ZAGREB, 11. kolovoza - Iako predizborna kampanja službeno još nije počela, a ne zna se ni datum održavanja izbora, mnogi političari već su započeli skupljati predizborne bodove. Tim predpredizbornim aktivnostima potrebno je privući što je moguće više birača na svoju stranu. Gotovo uvijek kada se piše i govori o izborima u Hrvatskoj, spom
inje se mogućnost (tretirana već kao izvjesnost) velike biračke apstinencije na sljedećim izborima. Ta bi apstinencija trebala potvrditi pretpostavku o razočaranosti birača političarima u Hrvatskoj.Međutim, za razliku od mnogih demokratskih država gdje se broj birača koji izlaze na izbore smanjuje, u Hrvatskoj u 13 godina višestranačkih izbora nije bilo problema s odzivom birača. Na četirima dosad održanim parlamentarnim izborima odziv je uvijek bio barem zadovoljavajući.
Na prve je izbore, održane u proljeće 1990., izašlo oko 85 posto birača. Istina, to je podatak koji se odnosi na izbore za u ono vrijeme najvažnije Društveno-političko vijeće Sabora. Međutim, ni odziv za druga dva tada postojeća vijeća - Vijeće općina i Vijeće udruženog rada - nije bio sla
b. Na izbore za Vijeće općina odazvalo se samo nešto malo manje birača negoli za Društveno-političko vijeće (nešto manje od 84 posto), a svoje je zastupnike u Vijeću udruženog rada biralo otprilike tri četvrtine upisanih birača.Drugi višestranački izbori, ujedno i prvi za Zastupnički dom, održani su u ljeto 1992. godine. Za izborne je liste stranaka svoj glas dalo nešto više od 75 posto birača. Dakle, odziv je ponovno bio iznimno dobar. Najslabiji je odziv zabilježen na izborima održanim u listopadu 1995.
godine kada je na birališta izašlo 69 posto birača. Međutim, ni taj, za Hrvatsku rekordno nizak odaziv, nije slab. Svoju je građansku dužnost na prošlim izborima održanim početkom 2000. godine ispunilo oko 77 posto birača. Dakle, odaziv je ponovno bio izvrstan. Tako dobar odziv svakako daje velik izborni legitimitet izabranima.Dakle, ako će se zaključivati prema dosadašnjim iskustvima, Hrvatska ni na predstojećim izborima ne bi trebala imati problema s odzivom birača. To pretpostavljaju i prije nekoliko tjedana objavljeni rezultati IRI-jeva istraživanja, prema kojima će na sljedeće izbore izaći 77 posto birača.
To pak znači da se stranke u predizbornoj kampanji ne bi trebale orijentirati na animiranje birača da izađu na izbore nego na pridobivanje onih građana koji će na izbore izaći, ali još nisu odlučili kome dati svoj glas. To također znači da jedna od isprika za slab izborni rezultat (istina, doslovce nevjerojatna) koja se povremeno mogla čuti od političara, a koja glasi »naš izborni rezultat sigurno bi
bio bolji, ali naši birači su ostali kod kuće«, neće moći nikome biti opravdanje za izborni neuspjeh.Dosadašnja iskustva također pokazuju da hrvatskim biračima nisu važni klimatski uvjeti ili godišnje doba. Naime, i to je bio jedan od mogućih izgovora za izborni neuspjeh. Ako su izbori ljeti onda bi birači, navodno, ostajali kod kuće jer im je vruće, a ako su izbori zimi onda bi, navodno, ostajali kod kuće jer im je hladno. Višestranačkih je izbora dosad u Hrvatskoj bilo četiri i to jedni u svakom godišnj
em dobu.Tihomir Ponoš