Vjesnik: 14. i 15. 08. 2003.
Razlaz HNB-a i Ministarstva financija
DARKO MARKUŠIĆ
Ministar financija Mato Crkvenac i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski još su jednom na različite načine govorili o istom pitanju.
I dok Rohatinski dijeli zabrinutost analitičara i MMF-a zbog razine ukupne hrvatske zaduženosti koja iznosi 18,6 milijardi dolara, odnosno 68 posto BDP-a, Crkvenac smatra da stanje nije zabrinjavajuće te da je javni dug od 50,8 posto BDP-a, dakle dug države, lokalne uprave i izvanproračunskih fondova, sasvim prihvatljiv.
U nastupu koji je, kako je bilo zamišljeno u Banskim dvorima, trebao prezentirati jedinstvenost stavova monetarne i izvršne vlasti, guverner središnje banke prozvao je ovom prilikom i neke državne dužnosnike jer pojednostavljuju cijeli problem kada je u pitanju razina inozemne zaduženosti.
Prvi čovjek središnje banke istaknuo je, najavljujući niz novih restriktivnih mjera za bankarski sustav, da će nastave li se sadašnji trendovi do kraja godine ukupni hrvatski inozemni dug, dakle dug države, banaka i poduzeća, dosegnuti čak 21 milijardu dolara ili 75 posto BDP-a.
I dok iz Ministarstva financija, ali i cijele Vlade, uporno ponavljaju da je država najmanje kriva za ovogodišnji rast inozemnog duga od 3,2 milijarde dolara, guverner središnje banke iznio je konkretne brojke koje pružaju nešto drugačiju sliku.
Otprilike trećina ovogodišnjeg prirasta inozemnog duga od 2,1 milijardu dolara, ako se izuzmu tečajne razlike, odnosi se izravno na zaduženja države, a inozemni krediti banaka dobrim su dijelom plasirani upravo državi, odnosno banke su, možda baš tim sredstvima, upisivale državne obveznice.
Isto tako država, dakle Vlada, nije ni ove godine bila štedljiva s državnim jamstvima, a izdavala ih je i to i dalje čini bez ikakvih kriterija. Upravo u srijedu aktivirano je još jedno jamstvo od 2,35 milijuna dolara brodogradilištu Viktor Lenac koje, po kriterijima koje je utvrdila sama ova Vlada, takvo jamstvo ne bi smjelo dobiti. No to je očito neka druga priča, koja s ekonomskim kriterijima više nema nikakve veze. U godini izbora vrijede, naime, neki drugi kriteriji.