Vlada i Ministarstvo financija, ali ne i HNB, nezadovoljni su medijskim odjekom zajedničke konferencije za novinare koju su održali ministar Mato Crkvenac i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Iz Banskih dvora kažu, a to, uostalom, već mjesecima poručuju iz Ministarstva financija, da novinari ne razumiju osnovne financijske pojmove i da im je nepoznata razlika između javnog duga i ukupne zaduženosti države. Ne tako davno, ministar Crkvenac u razgovoru s tadašnjim predsjednikom jednog parlamentarnog odbora novinare je nazvao uhodama, među ostalim kazavši da novinari (ne)svjesno krivo tumače podatke o državnim financijama. Ministar je kasnije to demantirao, no svjedoci tvrde da je Crkvenac sve to ipak izrekao. Situacija je i sada slična, no sada je svjedoka mnogo više, a dio izjava i tonski je snimljen.

Crkvenac i Rohatinski uistinu su se složili u brojkama o visini javnog duga (50,8 posto BDP-a) i ukupne inozemne zaduženosti čitave zemlje (68 posto BDP-a). Njihovi stavovi ipak se razlikuju u relativiziranju problema i pojednostavljenom gledanju na problem rasta zaduženosti, koji pravdaju snažnim investicijskim ciklusima. Guverner, za razliku od ministra financija i nekih drugih državnih dužnosnika uključujući i samog predsjednika Stjepana Mesića, to ne čini.

Prvi čovjek HNB-a tom je prigodom i prozvao »neke dužnosnike« zbog pojednostavljivanja cijele problematike, kazavši da je »dug, bez obzira na nositelja, dug zemlje i da će ga morati vratiti cijela zemlja«. Što se tiče javnoga duga, Rohatinski je kazao da ne želi i ne može komentirati stavove Ministarstva financija, te kako im vjeruje da mogu servisirati inozemne dugove. No guverner je potom detaljnim brojkama dokazao da se ovogodišnji porast inozemnog duga ne može isključivo pripisivati bankama, tvrtkama i stanovništvu, jer je i sama država itekako zaslužna za nagli rast tog duga.

Činjenica da su guverner i ministar financija zajednički istupili pred novinarima, na što se poziva Vladin ured za odnose s javnošću, ne dokazuje gotovo ništa. Moguće je, naime, da za istim stolom sjede osobe koje imaju različite, pa i neusklađene stavove. Ministarstvu financija možda bi ubuduće bilo bolje da s medijima komunicira isključivo putem priopćenja, pa tada zločesti i neuki novinari ne bi imali priliku postavljati ministru pitanja, te »dezinformirati javnost« točno prenesenim izjavama.