Pomoć Hrvatske dijaspori podržavaju najviše stanovnici Slavonije i Like, sjeverna Hrvatska protiv, a Istra, Primorje i Gorski kotar neutralni

ZAGREB – Samo tri mjeseca uoči najavljenih parlamentarnih izbora, tek 25 posto punoljetnih hrvatskih građana zna za koju će stranku glasati, njih 35 ne zna za koga bi se opredijelilo, bez odgovora je čak 25 posto građana, a preostalih 15 posto sa sigurnošću može reći da na izbore neće izaći. Rezultati su to najnovijeg istraživanja GfK Centra za istraživanje tržišta koji, međutim, pokazuju i neke promjene u odnosu na isto istraživanje provedeno u ožujku ove godine.

Naime, dok 25 posto odraslog stanovništva ne zna odgovor na pitanje hoće li izaći na izbore krajem godine i za koga će glasati, pomaka ipak ima jer je u ožujku tako odgovorilo 28 posto punoljetnih. No, povećao se zato s 26 posto na 35 posto broj onih koji će izaći na izbore, ali ne znaju za koju stranku glasati. Hoće li im skora (službena) predizborna kampanja pomoći da se opredijele, vidjet će se krajem godine. Konačno, a također u odnosu na ispitivanje provedeno u ožujku, smanjio se broj građana koji sigurno znaju da neće na izbore (s 23 na 15 posto).

Što se konkretnih stranaka tiče, opredijeljenih 25 posto građana na prvih pet pozicija stavlja, redom, HDZ, SDP, HSS, HNS i HSP, dok sve ostale stranke dobivaju manje od tri posto glasova, nedovoljno za prelazak izbornog praga.

Zanimljiv je, međutim, podatak koji govori da je najviše neopredijeljenih građana među onima u dobnoj skupini od 45. do 54. godine života, njih 41 posto. Neodlučni su uglavnom službenici (njih 43 posto), no ništa manje niti umirovljenici (40 posto). Ovisno o mjesečnim primanjima kućanstva, ni tu razlika nema. Naime, neopredijeljeno je čak 41 posto građana s najnižim primanjima, ali i 48 posto onih koji imaju najviša mjesečna primanja. Regionalno, izbore će najviše bojkotirati punoljetni stanovnici sjeverne Hrvatske, njih 22 posto, dok u ostalim regijama interes za vruću političku jesen, odnosno zimu, ne pokazuje u prosjeku 15 posto građana.

Gledajući regionalno, pomoć RH dijaspori najviše podržavaju Slavonci, Ličani, te stanovnici Korduna, Banije i Dalmacije (oko 45 posto), te stariji od 65 godina. S njima se, međutim, ne slažu stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara koji u samo 17 posto slučajeva smatraju da Hrvatska treba pomagati svojim iseljenicima. U te tri regije, međutim, ima i najviše (29 posto) neutralnih stavova, dok pomoć dijaspori ipak najviše ne podržava sjeverna Hrvatska (oko 40 posto tanošnjeg stanovništva), i to uglavnom mladi od 18 do 24 godina, te zaposleni.

Treće pitanje ankete pozabavilo se pak neriješenim graničnim područjima Hrvatske i susjeda, pa su ispitanici zamoljeni da odgovore na pitanje slažu li se da Hrvatska treba podjednako čuvati i razvijati svaki dio svog teritorija. Velika većina građana, njih 92 posto, odgovorila je potvrdno, tri posto ih se s tvrdnjom istovremeno slaže i ne slaže, ne slaže se jedan posto građana, dok je bez odgovora njih četiri posto.

Bojana MRVOŠ