Slobodna Dalmacija: 19. 08. 2003.

VLADA ODGOVORILA NA NAJOSJETLJIVIJI SET PITANJA EUROPSKE KOMISIJE, KOJA SE ODNOSE NA PODRUČJE LJUDSKIH PRAVA

Stanje u zatvorima ne prati posebno tijelo

ZAGREB - Hrvatska je vlada završila s odgovorima na najosjetljiviji set pitanja iz upitnika Europske komisije koja se odnose na područje temeljnih ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj. Pod točkom "F", Europska je komisija, u sklopu političkih kriterija za članstvo u EU-u, hrvatskoj Vladi dostavila 36 pitanja, a odgovore su sastavljala sva nadležna resorna ministarstva pod koordinacijom Vladina ureda za ljudska prava.

Osim općih pitanja koja se odnose na međunarodne ugovore iz područja ljudskih prava koje je Hrvatska ratificirala, Vlada je trebala odgovarati i na ona vrlo konkretna, primjerice o "sprječavanju pojava mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u državnim ustanovama, zatvorima ili policijskim postajama", kao i o stegovnim i kaznenim mjerama koje se poduzimaju protiv osoba u državnoj službi optuženih za zlostavljanje ili mučenje tijekom vršenja svojih dužnosti.

Među pitanjima iz poglavlja "Temeljna prava" našla su se i ona o "mjerama u području biologije i medicine koje naznačuju što jest, a što nije dopušteno", o tome "kako je u Hrvatskoj organizirano pravo sklapanja braka i osnivanja obitelji" ili o "mjerama kojima je svrha zaštititi poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i korespondencije". Svoju znatiželju u ovom području, EK je izrazila vrlo konkretnim pitanjem: "Postoji li neki slučaj prisluškivanja telefonskih razgovora ili pretrage doma bez naloga suca?"

Je li Hrvatska uspostavila specijalizirane službe posebno zadužene za borbu protiv trgovanja ljudima — također je zanimalo Europsku komisiju, kao i to kakav je ustavni položaj religija u Hrvatskoj i koje se mjere poduzimaju radi sprječavanja diskriminacije protiv vjerskih manjina.

Vlada se morala očitovati i na pitanje o tome koliko nevladinih organizacija, udruga i zaklada djeluje u Hrvatskoj i kakav je njihov zakonski status, je li ozakonjeno pravo pristupiti ili ne pristupiti sindikatima, kako se primjenjuje sloboda udruživanja u policiji, vojsci, pravosuđu i uopće u javnoj upravi.

U upitniku su se, dakako, našla i ona očekivana pitanja o zakonskim mjerama koje osiguravaju ravnopravnost muškaraca i žena u Hrvatskoj kao i o onima koje sprječavaju diskriminaciju koja bi se temeljila na pripadnosti nacionalnoj manjini, etničkom ili socijalnom podrijetlu, spolu, rasi, boji kože, genetskim značajkama, jeziku ili političkom uvjerenju, imovini, invalidnosti, dobi ili seksualnoj orijentaciji.

Šenol SELIMOVIĆ

Mučitelji u državnoj službi

Na pitanje EK postoji li neko neovisno tijelo koje nadgleda uvjete i postupanje s osobama u hrvatskim zatvorima ili policijskim ustanovama, Vlada je priznala da ne postoji posebno neovisno tijelo za nadgledanje koje bi se bavilo samo tom aktivnošću, nego da uvjete u kaznionicama i zatvorima nadgledaju neovisna tijela kao što su sudovi, pučki pravobranitelj, Crveni križ, Hrvatski helsinški odbor i nevladine udruge.

O državnim službenicima optuženim za zlostavljanje ili mučenje tijekom izvršenja svojih dužnosti, Vlada je Europsku komisiju izvijestila da se takve osobe prema zakonu mogu kazniti zatvorskom kaznom od tri mjeseca do tri godine, a ako je kazneno djelo počinjeno prema maloljetnoj osobi — od jedne do pet godina zatvora.

Zemlja bez zakona o azilu

Glede ostvarenja prava na azil u Republici Hrvatskoj, odgovor Vlade bio je vrlo štur jer Hrvatska još nema zakon o azilu. Takav zakon stupit će na snagu tek 1. srpnja 2004. Ilustracije radi, u to će vrijeme deset pristupajućih država, među kojima i nama susjedna Slovenija, već biti u punopravnom članstvu Europske unije.

Zaštita migranata

Na pitanje o mogućnostima da Hrvatska drugoj državi izruči osobu kojoj tamo prijeti smrtna kazna ili nečovječno postupanje, Vlada je također priznala da postojeći Zakon o kretanju i boravku stranaca ne sadrži odredbe o zaštiti migranata od udaljenja, vraćanja ili protjerivanja u državu u kojoj im prijeti smrtna kazna. No, u odgovoru na ovo pitanje "izvukli" smo se konstatacijom da je Hrvatska potpisnik Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te da se ta Konvencija u Hrvatskoj neposredno primjenjuje jer su, po Ustavu RH, sklopljeni međunarodni ugovori dio unutarnjeg pravnog poretka, te su po pravnoj snazi iznad zakona.