Živim jednako ili teže nego prije godinu dana. U idućih godinu dana prije očekujem pogoršanje nego poboljšanje, a procjenjujem i da će opće gospodarsko stanje ostati isto ili čak biti i gore nego što je danas. Tako su u velikoj većini (u prosjeku oko 60 posto) odgovarali građani na pitanja koja su im u srpnju postavljali iz GfK Centra za istraživanje tržišta. Cijene su porasle, tvrde građani, a rast će i dalje, nezaposlenost će umjereno rasti, a mi ćemo manje kupovati. Iako su odgovori građana u usporedbi s onima otprije četiri mjeseca manje pesimistični, raspoloženje najbolje odražava pitanje kako opisuju svoje sadašnje financijsko stanje. Jedva sastavljamo kraj s krajem, odgovara najviše, 37 posto ispitanih, a 20 posto ih kaže da se mora zaduživati.

Iako iz Ministarstva rada i socijalne skrbi vole isticati da u Hrvatskoj nema toliko siromašnih kao što se priča, te da je uglavnom riječ o subjektivnom osjećaju siromaštva, koji nije pravo mjerilo, i njihovi podaci govore da broj siromašnih raste. Naime, uspoređujući ovu godinu sa 1998., danas je čak 72 posto više onih koji primaju neki od oblika socijalne pomoći. Što država namjerava poduzeti do kraja ove godine, što je u planu početkom iduće?

Hrvatska će najprije morati naći načina kako namaknuti oko 300 milijuna kuna, koji će, prema priznanju ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, nedostajati do kraja godine za sve vrste socijalnih naknada. Taj dvomjesečni manjak, ako se ne riješi na vrijeme, mogao bi teško pogoditi sadašnjih 124.000 najugroženijih, koji već primaju neki od oblika pomoći. Kako će ga riješiti, o tome još ne govore.

Prije godišnjih odmora pomoćnik ministra zadužen za socijalnu skrb dr. Nino Žganec predstavio je reformu sustava socijalne skrbi. Sve o čemu se tada govorilo, zajamčeni minimum prihoda za sva kućanstva, redovita pomoć za uzdržavanje, programi zapošljavanja, workfare programi (poticaji za rad), nova uloga centara za socijalnu skrb, vaučeri, projekti su koji će početi dogodine, a nastaviti se u sljedeće tri godine. Za deset posto stanovnika koji su u Hrvatskoj, a po svjetskim mjerilima, ispod nacionalne crte siromaštva, zasad je samo jedno obećanje: domaća anketa o potrošnji kućanstava, koju provodi Državni zavod za statistiku, morala bi biti pri kraju u rujnu. To znači da će se najkasnije početkom iduće godine moći temeljem toga odrediti što je to zajamčeni minimalni prihod, a temeljem njega nova pravila. A do tada? Cijene rastu, a mi se zadužujemo, kažu građani.