Nakon višemjesečne obrade opsežne dokumentacije, Državno odvjetništvo je podnjelo Vrhovnom sudu RH Zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog rješenja kojim su usvojene žalbe i obustavljena istraga protiv svojedobno osumnjičenih aktera pretvorbe SD

Nakon višemjesečne obrade opsežne dokumentacije o slučaju Slobodna Dalmacija, Državno odvjetništvo je ovih dana, temeljem čl.418.st.1. Zakona o kaznenom postupku, Vrhovnom sudu RH podnijelo Zahtjev za zaštitu zakonitosti vezano uz njihovo rješenje broj Kž-216/02 od 28. studenoga 2002. godine. Naime, Vrhovni sud je navedenim rješenjem, usvajajući žalbe osumnjičenih Frane Mitrovića, Metoda Jurišića, Miroslava Kutle, Pere Jurkovića, Ante Letice, Ivan Kaleba, Ante Bušića i Ivića Pašalića, preinačio rješenje izvanraspravnog vijeća Županijskog suda Split broj Kv-508/02 od 11. rujna 2002. godine o provođenju istrage na način da je odbijen istražni zahtjev za proširenje istrage protiv osumnjičenih zbog kaznenih djela iz čl.292.st 1.i 2. Kaznenog zakona.

Državno odvjetništvo u svojem Zahtjevu navodi da je obrazloženje za odbijanje istražnog zahtjeva vezano uz inkriminacije iz toč.1.i 2. rješenja o provođenju istrage, kojim se drugoosumnjičenom bivšem predsjednku UO "Slobodne" Metodu Jurišiću i sedmoosumnjičenom bivšem direktoru "Slobodne" Anti Bušiću stavlja na teret kazneno djelo iz čl.292.st.1. i 2. KZ-a, u grubom neskladu i suprotnosti s činjenicama iz dokumentacije u spisu. Naime, u obrazloženju odbijanja istražnog postupka navodi se da se odluka izvanraspravnog vijeća Županijskog suda Split o provođenju istrage neutemeljeno zasniva na ugovorima Splitske banke, Dubrovačke banke i Privredne banke sklopljenim s d.d. Slobodna Dalmacija o priznavanju dugovanja iz osnove eskontiranih obveznica, iako ti ugovori imaju "konstitutivni značaj" jer predstavljaju pravne poslove na temelju kojih su nastala prava i obveze između ugovornih strana.

Vrhovni se sud u svojem obrazloženju poziva i na mišljenja Ministarstva financija iz 1992. godine prema kojima je Agencija za restrukturiranje i razvoj imala ovlasti pozitivno rješavati zahtjeve pretvaranja potraživanja banaka u uloge u poduzećima u pretvorbi po principu revalorizacije (izvedene obveze) poduzeća po osnovi "ranije dobivenih kredita od banaka, a ne obveze u nominalnim iznosima kako je iskazano u bilanci stanja u vrijeme kad je izvršena procjena."

Navedeno obrazloženje Vrhovnog suda RH Državno odvjetništvo posve negira, navodeći da iz dokumentacije u spisu posve jasno proizlazi kako se ne radi o "ranije dobivenim kreditima", nego o kupoprodajnim ugovorima sklopljenim između Slobodne Dalmacije i banaka koje od "Slobodne" kupuju obveznice bivšeg Fonda za razvoj nedovoljno razvijenih krajeva bivše SFRJ i Fonda za razvoj nedovoljno razvijenih krajeva RH. Realizacijom navedenih ugovora, odnosno predajom prodanih vrijednosnih papira bankama Slobodna Dalmacija je, navodi dalje Državno odvjetništvo, ispunila svoju ugovornu obvezu i banke po osnovi tih kupoprodajnih ugovora nemaju, niti mogu imati bilo kakvo potraživanje prema "Slobodnoj". Kako naglašava Državno odvjetništvo, banke su kupnjom i preuzimanjem obveznica stekle potraživanje prema Fondu Federacije SFRJ, odnosno prema Narodnoj banci Jugoslavije i naplata tih potraživanja nema apsolutno nikakve veze sa "Slobodnom".

Temeljem navedenog naknadni u vezi s kupoprodajom obveznica sklopljeni ugovori između banaka i "Slobodne" o priznavanju potraživanja nemaju "konstitutivni značaj", kako se u obrazloženju pobijenog rješenja navodi. Ugovori o priznavanju nepostojećih potraživanja ništavni su pravni poslovi zbog toga što su sklopljeni bez causae, tj. bez pravne osnove obvezivanja i oni prema odredbama Zakona o obveznim odnosima nemaju nikakav pravni učinak. Državno odvjetništvo navodi da je ex lege ništavnim ugovorima o priznavanju nepostojećih potraživanja, do čijeg je zaključivanja došlo zloporabom položaja prvoosumnjičenog Metoda Jurišića i sedmoosumnjičenog Ante Bušića kao odgovornih osoba, "Slobodnoj" nametnuta neosnovana obveza, a bankama pribavljena protupravna imovinska korist, čime su počinjena kaznena djela iz čl.292. st.1.i 2. Kaznenog zakona.

Sve u svemu, Državno odvjetništvo navodi da sud drugog stupnja, dakle tročlano sudsko vijeće Vrhovnog suda, protivno odredbama čl.52. i čl.104. st.1. i čl.109. st.1. Zakona o obveznim odnosima ništavne ugovore na kojima se temelji prvostupanjsko rješenje o provođenju istrage tretira kao valjane pravne poslove, što se u pobijenoj odluci obrazlaže razlozima proturječnim sadržaju poslovnih isprava u spisu, dok se pak pretvaranje nepostojećih i u bilanci stanja neevidentiranih potraživanja banaka u uloge "Slobodne Dalmacije", što je suprotno odredbama čl.6.,čl.11. i čl.25. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, obrazlaže institutom rebus sic stantibus čija primjena zbog nepostojanja pretpostavki iz čl.133. Zakona o obveznim odnosima uopće nije "u igri", što sve u konačnici predstavlja grubu povredu odredaba ostvarenog kaznenog djela iz čl.292. st.1. i 2. Kaznenog zakona, koja se istražnim zahtjevom inkriminira.

Temeljem stvari iz spisa Državno odvjetništvo smatra da je odbijanje istražnog zahtjeva i za ostalu petoricu isto tako neosnovano, ali se u izvanrednom pravnom lijeku, a to je Zahtjev za zaštitu zakonitosti, time na žalost ne mogu baviti jer se ne radi o pravnim, nego o činjeničnim pitanjima. Stoga Državno odvjetništvo Vrhovnom sudu RH predlaže da donese presudu kojom se utvrđuje da je drugostupanjskim rješenjem u odnosu na djela iz toč.1.i 5. rješenja o provođenju istrage Županijskog suda Split u korist drugoosumnjičenog Metoda Jurišića i sedmoosumnjičenog Ante Bušića počinjena bitna povreda odredaba Zakona o kaznenom postupku, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i Kaznenog zakona.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti, odnosno prijedlog Državnog odvjetništva koje nepobitno navodi brojne slučajeve kršenja zakona što je u konačnici rezultiralo nezakonitom prodajom i pljačkom "Slobodne Dalmacije", Vrhovni sud RH bi trebao prihvatiti. Odluku o tome donijet će njegovo tročlano vijeće koje imenuje predsjednik Vrhovnog suda RH Ivica Crnić. U njemu, na sreću, ne može biti sutkinja Senka Klarić-Baranović koja je krajem prošle godine potpisala skandalozno rješenje kojim se amnestiraju odgovorni za nezakonitu prodaju i pljačku "Slobodne Dalmacije". Rješenje je, što su nam potvrdili pouzdani izvori, potpisala a da ga prethodno nije ni pročitala. Valja se nadati da član vijeća neće biti ni nadaleko poznati "pravni higijeničar" i u slučaju "Slobodne" "umočeni" Ante Potrebica, ali…