Vjesnik: 23. 08. 2003.
Kada će biti ustrojeno vijeće za civilni nadzor tajnih službi
U jednoj odredbi Vladine uredbe kaže se i da operateri moraju osigurati neprimjetno prisluškivanje. Da oni to još nisu omogućili, može se vidjeti i iz sadržaja nekih pritužbi građana nevladinim udrugama za zaštitu ljudskih prava, pučkom pravobranitelju i Markovljevom odboru, o sumnjama da ih se prisluškuje./ Kako će građani znati krše li tajne službe njihova prava ako polit
ičari koji su nadležni za nadzor tih službi ne znaju kakvi su zakoni i uredbe iz tog područja na snazi?ŽELJKO PERATOVIĆ
HSLS-ov saborski zastupnik Mario Kovač predložio je Saboru da se izvan snage stavi Vladina uredba kojom telekomunikacijski operateri moraju omogućiti sigurnosnim službama prisluškivanje njihovih korisnika te da se ta uredba nadomjesti posebnim zakonom.
Obrazlažući da je Vlada prekoračila ovlasti regulirajući ovo pitanje uredbom, te da se njome duboko zadire u Ustavom zajamčene slobode građana, među kojima je i sloboda dopisivanja, Kovač je posebice spornom ocijenio odredbu kojom se operaterima nalaže omogućavanje utvrđivanja točnog položaja mobitela praćene osobe čak kad se on i ne koristi.
Predsjednik saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov, ocjenjuje HSLS-ov prijedlog promašenim tvrdeći da se Vladinom uredbom samo precizira ono što već postoji u Zakonu o sigurnosnim službama.
Markov je dodao da je ono što propisuje uredba nužno, te da bez toga ne može funkcionirati sigurnosni sustav.
Obveze telekomunikacijskih operatera prema tajnim službama propisane su i u novom zakonu o telekomunikacijama.
Pomoćnica ministra pomorstva, prometa i veza Tatjana Holjevac kazala je da operateri jedino imaju obvezu ugraditi opremu za potrebe nadzora, što je proizišlo iz naših obaveza prema Europskoj uniji. »Posebnu je važnost dobio nadzor u centralama nakon eskalacije terorizma i jasno je da ni Hrvatska ne može ignorirati tu obvezu. Osim toga, operateri ne smiju prisluškivati.
Oni su jedino dužni ugraditi opremu i dati je na raspolaganje nadležnim službama po posebnom zakonu. Radi se za opće dobro i vjerujem da u tom slučaju nije u pitanju cijena«, kaže Holjevac.E sad, kad su mediji krajem svibnja prenijeli sadržaj Vladine uredbe iz Narodnih novina, Markov je oštro komentirao da je riječ o kršenju Zakona o sigurnosnim službama i ugrožavanju ljudskih prava i sloboda.
»Nitko nema pravo postupati mimo zakona, bez obzira na bilo kakvu uredbu ili bilo kakvo tumačenje, pa tako ni oni koji se operativno dotiču te aktivnosti, poput Vipneta ili HT-a«, kazao je tada Markov za Novi list. Jedino je praćenje isključenog mobitela ocijenio kaznenim djelom.
U jednoj odredbi Vladine uredbe kaže se i da operateri moraju osigurati neprimjetno prisluškivanje. Da oni to još nisu omogućili, može se vidjeti i iz sadržaja nekih pritužbi građana nevladinim udrugama za zaštitu ljudskih prava, pučkom pravobranitelju i Markovljevom odboru, o sumnjama da ih se prisluškuje. Naime, pritužbenici su primijetili
da se pri dolaznim pozivima iz inozemstva na displejima njihovih fiksnih i mobilnih telefona, umjesto broja onoga tko ih zove, pokazuju brojevi nespostojećih tvrtki iz Zagreba i Rijeke.Je li riječ o nečijoj paranoji ili zaista o prisluškivanju, nemoguće je trenutačno utvrditi, između ostalog i stoga što Sabor nije ustrojio vijeće za civilni nadzor tajnih službi, na čemu je osobito inzistirao Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava.
U tom bi vijeću, kako je propisano zakonom, trebao sjediti i jedan inženjer elektrotehnike, koji bi, s obzirom na stručnost i zakonske ovlasti, građanima mogao dati ocjenu o tome krše li se njihova ljudska prava i slobode.