ZAGREB - Uz raspuštanje niza ogranaka, i gradskih i županijskih, neutraliziranja i izbacivanja iz stranke na desetke nekad vodećih imena HDZ-ove političke nomenklature, Sanaderov HDZ je nakon sedmoga općeg Sabora napravio potpuni stranački face-lifting. Stranka je provjetrena od nepoćudnih članova, izbačeni su Ivić Pašalić, Branimir Lukšić, u redove HB-a otišli su saborski zastupnici Milan Kovač, Krunoslav Gašparić, Zdravka Bušić, Ivica Tafra, u HIP su prešli Dario Vukić i Ante Beljo, u nezavisne zastupnike Ljerka Mintas-Hodak, a ovaj tjedan Nacionalno vijeće HDZ-a definitivno će brisati s popisa članova i saborskog bombardera Ljubu Česića Rojsa i neretvanskog liferanta Stipu Gabrića Jamba. Navodno, ista sudbina čeka i sinjskog gradonačelnika Matu Jukića.

Što se to zapravo događa u HDZ-u? Jesu li ove čistke nužne da bi se HDZ riješio stranačkog balasta i postao istinska demokratska konzervativna stranka, ili je pak riječ o lažnoj političkoj kozmetici i obračunu, odnosno autoritarnoj vladavini vodstva sa Sanaderom na čelu, koje brzopotezno "nogira" iz svojih redova sve neistomišljenike koji skreću s "linije" vodstva ?

- Riječ je o svojevrsnim "spavačima" koji nikad nisu prihvatili politiku ovog vodstva i čiji su dirigenti bili izvan HDZ-a. HDZ je ozbiljna politička stranka, s vrlo jasnim unutarnjim pravilima i zacrtanom politikom i svi članovi ih moraju poštovati. U stranku se ulazi dobrovoljno, Statut koji je demokratski izglasan mora se poštovati, a one kojima se ne sviđa politika koju provodi vodstvo izabrano na stranačkom Saboru, nitko ne prisiljava da ostanu u stranci - ocijenio je Maček.

Politolog Anđelko Milardović drži kako HDZ, kao i ostale hrvatske stranke, boluje od sindroma nedostatka unutarstranačke demokracije. "Iz teorije je poznat obrazac tendencije oligarhizacije političkih stranaka. Odnosno vladavina nekolicine unutar jedne političke skupine često završava sindromom cezarizma. Mislim da toga ima u HDZ-u, ali istodobno se uklanjanju radikalne osobe koje se ne uklapaju u novi politički marketing i postizanje novog imidža stranke koji je približava desnom centru i koji je pogodan za europsku konzumaciju - pojašnjava Milardović.

Njegov osnovni prigovor odnosni se na, kako kaže, jedan začuđujući tip defanzivnosti HDZ-a prema sadašnjoj vlasti. "Takva politika mogla bi biti pucanj u prazno jer je zadaća oporbe da nudi alternativu, a ne da se povlači. HDZ je platio ceh 3. siječnja i stoga je logično da postoji želja da se napravi novi izgled. No, čini mi se da je tu više riječ o formalnoj, a ne i sadržajnoj promjeni. Sadržajni pomak bi bio kad bi ta stranka izišla pred birače s odgovorima na ključna pitanja budućnosti ove zemlje - zaključio je Milardović.

- Prepucavanje o tome tko je dao novac kome i je li Jambo dužan Bebiću ili on njemu, je li plaćao politički reket HDZ-u, pokazuje koliko je loše to što nije prihvaćen prijedlog skupine profesora da se donese Zakon o strankama u kojemu bi pravila bila jasno definirana, od financiranja do sastavljanja liste - ističe Puhovski. On tvrdi kako oporbene stranke ne ispunjavaju svoju ustavnu funkciju - kontrolu vlasti, upozoravanje na pogreške vlasti i formuliranje alternativnih varijanti. Tvrdi da imamo paradoksalnu situaciju, a to je da je pozicija počela već propagandu za izbore, a opozicija se praktično ne javlja ni u jednoj od bitnih tema. "Zbog ovog kašnjenja, opozicija će biti prinuđena na jednu potpuno besadržajnu defenzivnu izbornu kampanju koja će se svesti na osobno prepucavanje ili na poznate legende o Jasenovcu i Bleiburgu", zaključio je Puhovski.

A. BELAK-KRILE