Vjesnik: 29. 08. 2003.
Pravosuđe, policija i zločin bez kazne
Dok kod građana raste osjećaj ugroženosti i nemoći, pravosudni i policijski čelnici svako malo izlaze u javnost s »revolucionarnim« idejama koje bi trebale riješiti problem kriminala/ Istodobno, odlukom Vrhovnog suda oslobođeni pripadnici »zagrebačke mafije« tužit će državu zbog trogodišnjeg zadržavanja u pritvoru, država će im, očekuje se, isplatiti milijunske naknade, a sve, naravno, iz džepa poreznih obveznika
DRAGAN GRDIĆ
Dvije posljednje odluke Vrhovnog suda kao da su potvrdile riječi nekadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivana Penića, koji je krajem devedesetih godina, nakon nekoliko spektakularnih ubojstava na zagrebačkim ulicama, izjavio da u Hrvatskoj ne postoji mafija, odnosno organizirani kriminal.
Vrhovni sud je najprije u ponedjeljak stavio točku na i u pravosudnom fijasku zvanom suđenje desetljeća. Potvrdio je, naime, da »zločinačka organizacija«, kojoj se sudilo u Remetincu, nije postojala, a potvrđeno je i da nisu otkriveni krivci za četiri ubojstva, među kojima je i ono slučajnog prolaznika Zorana Dominija, koji je poginuo samo zato što se u krivo vrijeme našao na
krivome mjestu.Njega je u samom središtu Zagreba pogodila protuoklopna raketa namijenjena Vjeki Slišku.
Dva dana nakon takve odluke, Vrhovni sud ukinuo je prvostupanjsku presudu kojom je Marko Nikolić, kao organizator ubojstva Vjeke Sliška, u odsutnosti osuđen na 30 godina zatvora, dok je Samiru Ivoševiću zatvorska kazna smanjena s 20 na 13 godina. Ivici Bertiću, tjelohranitelju Vjeke Sliška, koji je 21. ožujka 2001. godine ubio Jamesa Cappiua neposredno nakon što je ovaj izrešetao njegova gazdu, potvrđen
a je kazna od devet godina zatvora. Identitet naručitelja Sliškova ubojstva nikad nije otkriven.Neobično dugo oteže se i suđenje Vinku Žuljeviću Klici zbog ubojstva bivšeg službenika hrvatskih tajnih službi Veselina Marinova. Marinov je ubijen krajem svibnja prošle godine, a Državno odvjetništvo se za trajanja suđenja, u travnju ove godine, »dosjetilo« zatražiti dodatno balističko vještačenje Marinovljeve odjeće. Trebalo se utvrditi u kojem je položaj bio Marinov kad je Klica u njega ispalio pet metaka. Kl
ica se, naime, kasnije branio da je to učinio u samoobrani.U isto vrijeme obavljena je i rekonstrukcija događaja na mjestu ubojstva. Tri tjedna kasnije, na sudskoj raspravi zaključeno je da policija nije sudu poslala rezultate vještačenja ni skicu s rekonstrukcije koja se, inače, tvrde kriminalisti, može napraviti u jednom danu. Budući da od svibnja nije održana ni jedna rasprava, izvjesno je da će na jesen suđenje Klici biti vraćeno na početak.
Desetak nerazjašnjenih ubojstava, isto toliko eksplozija podmetnutih bombi, izostanak procesuiranja »pretvorbenoga kriminala«, traljave optužnice i sudske trakavice s poražavajućim završecima te tvrdnje policije i pravosudnih organa da je ipak sve u redu, izazivaju u građana osjećaj da je u Hrvatskoj moguć zločin bez kazne te da postoje dovoljno moćni ljudi koji su i zakonu nedodirljivi.
O nedodirljivosti nekih ljudi svjedoči i sudbina takozvanih zviždača, odnosno ljudi koji su pokušali javnosti dokumentirano predočiti podatke o kriminalu. Nakon Ankice Lepej, najpoznatiji je slučaj bivše Inine službenice Vesne Balenović. Ona je, naime, po hitnom postupku dobila otkaz nakon što je »odala službenu tajnu«, odnosno u javnosti objavila dokumente prema kojima je Ina kriminalnim radnjama oštećena za više milijuna eura. Osim što je ostala bez posla, Vesnu Balenović su čelnici Ine i privatno tužili - zbog »klevete i uvrede«.
U isto vrijeme u ladicama Državnog odvjetništva već više od dvije godine stoji kaznena prijava koju je Vesna Balenović podnijela protiv sedmorice ljudi iz vrha najveće hrvatske naftne kompanije.
Dok kod građana raste osjećaj ugroženosti i nemoći, pravosudni i policijski čelnici svako malo izlaze u javnost s »revolucionarnim« idejama koje bi trebale riješiti problem kriminala. Zakon o kaznenom postupku je u zadnje dvije godine promijenjen tri puta. U Saboru je izglasan i novi kazneni zakon, a MUP već godinu dana najavljuje svoj projekt »Policije u zajednici«. Istodobno, odlukom Vrhovnog suda oslobođeni pripadnici »zagrebačke mafije« tužit će državu zbog trogodišnjeg, pokazalo se neosnovanog, zadržavanja u pritvoru. Država će im, očekuje se, isplatiti milijunske naknade, a sve, naravno, iz džepa poreznih obveznika.