ZAGREB - Hrvatska neće dobiti sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Neće dobiti čak ni neku konkretnu kaznu zato što još uvijek nije uhitila generala Antu Gotovinu. Ono što Hrvatskoj prijeti jest nepovoljno izvješće haaške tužiteljice Carle del Ponte, što bi potom nagnalo Veliku Britaniju da odbije ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Hrvatske s Europskom unijom. To bi imalo teške i dalekosežne posljedice za nastojanje Hrvatske da do 2007. ili čak 2008. godine uđe u Uniju.

Hrvatska mora do 30. travnja 2004. godine dovršiti proces ratifikacije SSP-a u 15 parlamenata zemalja EU-a. U slučaju da premaši taj rok, morat će proći novi krug ratifikacije u deset novih zemalja Unije, što će uvelike oduljiti proces priključenja. A sve to, naravno, ovisi o Velikoj Britaniji. Ona je već suspendirala ratifikaciju SSP-a vezano uz slučaj Bobetko, ali britanska politika i dalje inzistira na punoj suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Slučaj Gotovina sve je zakomplicirao.

Ministar Picula izjavio je u srijedu navečer da se ne može govoriti o uvođenju sankcija Hrvatskoj, već o tome da je Haag ozbiljna prepreka napretku Hrvatske prema euroatlantskim integracijama. Konačno je javno priznao najgori scenarij: ako Britanija ne vrati SSP u parlamentarnu proceduru, Hrvatska neće dovršiti proces ratifikacije u parlamentima 15 zemalja EU-a, nego će morati proći isti postupak u novih deset članica Unije.

U tom slučaju u vodu padaju planovi o 2007. godini. Izlišnima će se pokazati sve one tisuće stranica odgovora na upitnik Europske komisije, jer Hrvatska neće ispuniti jedan od glavnih političkih kriterija za stjecanje kandidature: suradnju s Haagom. Ipak, postoji mogućnost da Hrvatska diplomatskom akcijom preduhitri takav razvoj događaja. Diplomatski krugovi u Zagrebu sumnjičavo su odmahivali glavom na inicijativu predsjednika Stjepana Mesića o pripremanju terena za predaju generala Gotovine. U akciju se poslije uključila i Vlada, angažirali su se odvjetnici, počela se prikupljati dokumentacija, sam Gotovina je u intervjuu Nacionalu priznao Haaški sud i činilo se da sve ide ka njegovoj predaji. No, isto tako, činilo se da hrvatske vlasti znaju gdje se Gotovina skriva i da s njim koordiniraju svoje poteze. Diplomati su se bojali da bi se cijela priča, u slučaju nepovoljnog ishoda, mogla Mesiću i Račanu obiti o glavu. Danas se čini da su bili u pravu.

A još preciznije, blokirati ga mogu Mesić i Račan koji su i pokrenuli koordiniranu akciju generalove predaje. Predsjednik Mesić još nedavno samouvjereno je tvrdio da će se Gotovina pojaviti pred haaškim istražiteljima. Time je samo nagovijestio da je upoznat s namjerama odbjegloga generala. Nakon što je akcija očito propala, Mesić i Vlada moraju uvjeriti Carlu del Ponte kako su nemoćni u pronalaženju i uhićenju Ante Gotovine. I ona tu činjenicu mora jasno istaknuti u svom izvještaju pred Vijećem sigurnosti, te tako osloboditi Hrvatsku bilo kakve odgovornosti.

Nakon toga, i Velika Britanija mogla bi napokon ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, pa bi se hrvatski vlak prema EU-u nesmetano zahuktao. U tome bi trebao pomoći i najavljeni posjet premijera Račana Londonu, negdje potkraj rujna. Naravno, u slučaju da ne bude prekasno i Carla del Ponte pred Vijeće sigurnosti da Hrvatskoj negativnu ocjenu.

Tomislav KLAUŠKI

"Velika Britanija sigurno ne predlaže sankcije UN-a protiv Hrvatske. To je besmislica", ustvrdilo je u jučerašnjem priopćenju veleposlanstvo Velike Britanije u Zagrebu. Komentirajući medijske napise o mogućnosti da Velika Britanija inicira uvođenje sankcija UN-a, veleposlanstvo podsjeća da će Vijeće sigurnosti raspravljati samo o podjeli nadležnosti Haaškog suda na Ruandu i bivšu Jugoslaviju, a ističe da je "potpuno normalno" da će u rezoluciji pozvati sve zemlje da surađuju sa Sudom i da uhite sve optuženike. "U tom kontekstu spomenut je general Gotovina", navodi britansko veleposlanstvo.

Ono podsjeća kako je odgovornost hrvatske Vlade da uhiti i izruči generala Gotovinu Haaškom sudu, a ta obveza poznata je već dvije godine. Zato ne bi bilo čudno da Vijeće sigurnosti u rujnu podsjeti Hrvatsku na tu obvezu.

Velika Britanija, navodi se na kraju priopćenja, podržat će ulazak Hrvatske u EU kad ispuni potrebne kriterije. Da bi Hrvatska dobila pozitivno mišljenje Europske komisije za stjecanje statusa kandidata, mora ispuniti kopenhaške političke kriterije, kao što je vladavina prava, odnosno puna suradnja s Haagom. "Isticanjem unaprijed područja u kojima je potrebna veća aktivnost, Velika Britanija samo pomaže Hrvatskoj na putu prema EU-u, a ne blokira je".