Razbuktali diplomatski rat između Slovenije i Hrvatske oko proglašenja gospodarskog pojasa u Jadranu predstavnik je Europske unije u Zagrebu nazvao, doslovce, zapanjujućim. Razvoj događaja europske diplomate ostavlja bez riječi. U obje zemlje poduzimaju se dosad neviđeni manevri. Slovenci su iz Hrvatske povukli svoga ambasadora, što je krajnje pretjeran potez; u Bruxellesu se konzultiraju s Europskom komisijom. Hrvatska je predstavnicima diplomatskog zbora jučer pokušala objasniti svoje stvarne namjere, a premijer Račan preko Sutle poručuje da je krajnje neprimjereno »zveckati političkim oružjem«.

Odnosi između dvije susjedne i, navodno, prijateljske zemlje povremeno eskaliraju u otvorene sukobe. Prošlo se ljeto plesalo na rubu »rata ribara« u Piranskom zaljevu, sada Slovenci opet zbijaju glave i pucaju optužbama zbog gospodarskog pojasa. Trakavica od džepnih ratova, što izbijaju oko svake teme koja se pojavi kao problem između Slovenije i Hrvatske, pa se onda ugase a da se ništa nije riješilo, pokazuje da dvije države svoje međusobne odnose nisu kadre miroljubivo urediti.

Najveći dio problema dolazi od činjenice da se Ljubljana prema Hrvatskoj ponaša onako kako se Zagreb odnosi prema svojim istočnim susjedima. Svisoka, arogantno i prepotentno, docirajući o svome europejstvu, a zapravo iz male pameti svoga nacionalizma. Mora se razumjeti da Slovenija s razlogom pati od klaustrofobije: s jedne strane stisnuta Alpama, s druge strane s osjećajem da joj je Hrvatska zatvorila izlaz na široko more. Ali bezobzirnost prema državama, članicama bivše zajedničke države, ne treba joj tolerirati. S vojskom je na Svetoj Geri, cijelo je Krško stavila pod svoju šapu, ali najdrastičnije: već trinaest godina bezobrazno ignorira dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama. Slovenski mediji svoju javnost napumpavaju nacionalističkim i antihrvatskim stavovima. Takva isključivost ovdje ipak ne postoji. Sada su u vezi s gospodarskim pojasom dodatno pobjesnili, jer su u svojim stavovima ostali usamljeni – ni Beograd ih nije htio podržati kontra Hrvatske.

Takvom međusobnom nabrijanošću Slovenija i Hrvatska međunarodnoj se zajednici predstavljaju kao dvije male svadljive državice, koje ne znaju normalno komunicirati ni svoje probleme mirno rješavati. Neće im biti dopušteno da svoju zlu krv useljavaju pod zajednički europski krov. EU može pomoći, ali nešto moraju i same napraviti. Hrvatska nema obavezu da se o proglašenju gospodarskog pojasa dogovara sa susjedima, ali Bruxelles preporuča konzultacije. To bi bio imperativ svake normalne politike, koja misli živjeti u miru s najbližima. Ako do kraja zašilje svoje odnose, Slovenija i Hrvatska uvijek jedna drugoj mogu mnogo napakostiti. Hrvatska će Sloveniju blokirati na moru, Slovenija Hrvatsku na cestama prema Europi. I tako dalje. Dijalog i kompromis jedina su normalna perspektiva.

Na jednom međunarodnom skupu na Brijunima ovih je dana konstatirano da Srbija i Crna Gora Hrvatskoj više ne predstavljaju prijetnju, nego mogućeg partnera. To znači da se i ratom bolno opterećeni odnosi mogu voditi prema dobrosusjedskoj suradnji i partnerstvu. Apsurdno je da Hrvatska danas razumijevanje i zajednički jezik lakše nalazi s Beogradom, nego s Ljubljanom.