Najnoviji Vladin pokušaj obuzdavanja rasta deficita platne bilance ostat će u sjeni priča o alarmantnom rastu inozemne zaduženosti. Inozemni dug prelazi 19 milijardi dolara, odnosno iznosi više od 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), a javni dug istodobno iznosi više od 96 milijardi kuna, odnosno 50,8 posto BDP-a.

Pokušaj Ministarstva financija da se iz toga sasvim izostave izdana državna jamstva nije najpravilniji, a neće se svidjeti ni stručnjacima Međunarodnog monetarnog fonda koji ovih dana borave u Hrvatskoj i čija je jedna od osnovnih zamjerki nesređenost registra izdanih jamstava u Ministarstvu financija.

Banski dvori, s druge strane, ispravno tvrde da Hrvatska može uredno podmirivati svoje obveze prema inozemnim kreditorima. Takvo je stanje sada i bit će sljedeće godine. No što ako se tečajni odnosi poremete ili hrvatsko gospodarstvo završi u stagnaciji ili recesiji? Naime, Hrvatska nekoliko godina ostvaruje gospodarski rast, no to ne mora potrajati. Hrvatska sada na servisiranje inozemnih dugova i otplatu kamata troši sav prirast BDP-a, pa su usporedbe s razvijenim zemljama Europske unije, kada je razina zaduženosti u pitanju, možda ipak malo promašene. Za servisiranje dugova one ipak izdvajaju manji dio svoga BDP-a.

Vladin najnoviji pokušaj povećanja stagnirajućeg robnog izvoza svakako je ispravan. No dvojbe se javljaju oko pokretača toga rasta. Teško je i sasvim nerealno očekivati da hrvatske izvozne uzdanice postanu brodogradnja, metalna ili tekstilna industrija, a takva tumačenja pristižu iz resornih ministarstava. Hrvatska brodogradnja, primjerice, realno ne može povećati robni izvoz za nekoliko stotina milijuna dolara, a da pritom ne poveća i robni uvoz koji se želi smanjiti.

Udio domaćih sastojaka u prosječnom brodu izgrađenom u hrvatskim brodogradilištima varira od 45 do 60 pa čak i 70 posto, pa je i o tome trebalo voditi računa prigodom proglašavanja brodogradnje hrvatskim izvoznim adutom. Ne treba usto ni spominjati milijarde kuna dosad izdanih državnih jamstava, bez čega su hrvatski brodograditelji sasvim nekonkurentni na svjetskom tržištu. Da bi mogli sklapati nove poslove brodograditeljima će biti nužna i nova jamstva, o čemu sada nitko ne govori, a to će dodatno povećati hrvatski inozemni dug.