Vjesnik: 05. 09. 2003.

Atentat na Đinđića pripreman od kraja 2002. do 12. ožujka 2003.

U organizaciju ubojstva srbijanskog premijera bile su uključene 44 osobe

BEOGRAD, 4. rujna - Atentat na srbijanskog premijera Zorana Đinđića pripreman je od kraja 2002. do samog atentata 12. ožujka 2003., a u organizaciju su bile uključene 44 osobe, kaže se u optužnici Specijalnog tužiteljstva u Beogradu, koju objavljuje list Glas javnosti.

Za Milorada Lukovića Legiju, bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije (koji je u bijegu) i Dušana Spasojevića Šiptara, vođe »zemunskog klana« (ubijenoga u policijskoj akciji uhićenja), Specijalno tužiteljstvo u optužnici tvrdi da su organizirali premijerovo ubistvo. Zvezdan Jovanović Zveki, bivši pomoćnik zapovjednika JSO, tereti se da je izravni izvršitelj ubojstva pucnjem iz snajpera.

Na Đinđića je tri puta organiziran atentat, kaže se u optužnici. Prvi pokušaj ubojstva bio je 16. veljače, kad se Đinđić vraćao s Kopaonika, a drugi samo pet dana kasnije. Taj je atentat izveden na cesti prema surčinskom aerodromu i to kamionom kojega je vozio Dejan Milenković Bagzi (još u bijegu).

Optuženi Ninoslav Konstatinović, koji je sudjelovao i u prvom atentatu, 10. i 11. ožujka provjeravao jesu li uredi na drugom katu zgrade u Ulici admirala Geprata 14 i dalje prazni. Zatim je pozvao Zvezdana Jovanovića i Aleksandra Simovića, koji su sa sobom nosili snajper kojega im je dao Milorad Luković Legija. Jovanović i Simović su 10. i 11. ožujka proveli u zgradi iz koje je 12. ožujka Zvezdan Jovanović ispalio dva snajperska hica, od kojih je jedan usmrtio premijera Đinđića, a drugi ranio njegovog tjelohranitelja.

Atentatori su pobjegli u automobilu kojega je vozio, također još odbjegli Vladimir Milisavljević Budala.

U ta tri atentatima sudjelovalo je 15 osoba. U pripremi su, uz ostale, bili umiješani i Borislav Mikelić, bivši predsjednik tzv. vlade RSK i general Aleksandar Tomić, tada načelnik Uprave sigurnosti Vojske SR Jugoslavije,

U optužnici se za generala Aleksandra Tomića kaže da je podržavao Legiju i Spasojevića i govorio im da, nakon uhićenja generala Momčila Perišića, treba uhititi cijelu vladu Srbije i organizirati državni udar, kao i da se specijalna jedinica Vojske Jugoslavije »Kobre« neće suprotstavljati jedinici za specijalne operacije, nad kojom je - kako se tvrdi - Luković Legija i dalje imao kontrolu.

Corislava Mikelića optužnica tereti da je u zemunskoj Šilerovoj ulici i u svom beogradskom stanu zakazivao sastanke Aleksandra Tomića s Legijom i Spasojevićem, i obavještavao ih je li glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte donijela haaške optužnice protiv Legije i Vojislava Šešelja.

Među 44 optužena je i Dragan Vujičić, koji je spomenutoj skupini dojavljivao šta se događa u republičkoj vladi, kao i o isporučivanju pripadnika JSO Haaškom sudu. Osim Vujičića, optužnica je podignuta i protiv Predraga Maletića zato što je skrivao trojicu zavjerenika, kao i tri odvjetnika - Slobodana Milojevića, Nikolu Đugumovića i Miodraga Gligorijevića, koji su, navodi se, posredstvom medija kompromitirali rad policije i suda. Optuženi su još i Gradiša Katić, urednik Identiteta, čiji je list, kako je istraga pokazala, financirao Dušan Spasojević, kao i Toni Gavrić, radnik MUP-a Srbije, koji je Bagziju prenosio podatke o mjestu boravka Ljubiše Buhe Čumeta, danas zaštićenog svjedoka u predstojećem procesu. Za odavanje informacija iz MUP-a Legiji i Spasojeviću optužen je i policijski inspektor Slobodan Pažin, koji je to radio još od 1998.

Suđenje bi, prema najavama, trebalo početi krajem listopada. (Hina)