Slovenija je nastavila s internacionalizacijom diplomatskog rata s Hrvatskom. Nakon što je u Ljubljani sazvao diplomatski zbor, ali bez hrvatskog veleposlanika, slovenski je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel novu priliku dobio na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije, u talijanskom ladanjskom mjestu Riva di Garda.

Slovenska se diplomacija očigledno trudi, barem zasad - uvjerena da joj to privilegirani položaj u odnosu prema EU dopušta - isključiti Hrvatsku iz međunarodne komunikacije. Ljubljana je vrlo vjerojatno uvjerena da će time steći prednost. Na diplomatski briefing koji je organizirao Rupel hrvatski veleposlanik nije pozvan, a u talijansko ljetovalište Hrvatska ne može doći; skup je, naravno, rezerviran za članice EU-a i zemlje kandidatkinje.

Hrvatskoj diplomaciji preostaje trenutno najsnažnije oružje - inzistiranje na nastavku dijaloga i pregovora jer je tako, napokon, preporučila Europska komisija. No, vrlo brzo će se sve morati raščistiti, jer se za nepuna tri tjedna u Bruxellesu održavaju konzultacije o europskoj politici prema zaštiti i očuvanju mora. Na tim konzultacijama neće biti mjesta slovenskom inaćenju i izbjegavanju razgovora, niti glasovima koji dolaze iz hrvatske politike, da Hrvatska može jednostrano i bez obzira na bilo koga proglasiti gospodarski pojas.

Otkako je Europska komisija izrekla svoje mišljenje o hrvatsko-slovenskom sporu, još je jasnije da je diplomatski rat naštetio i jednoj i drugoj državi. Hrvatski zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović na kraju je ipak ustvrdio da je autogolova bilo s obiju strana, no da zasad vode - Slovenci.

Pomak u rješavanju međusobnih odnosa dogodit će se onda kada se broj autogolova smanji barem za pola, a ti autogolovi prestanu shvaćati kao pregovaračka prednost. Političari koji zagovaraju zaoštravanje morali bi se zamisliti, jer su u NATO-u, primjerice, još lani hrvatsko-slovenske svađe nazvali otužnim tričarijama.