Uspjeh tog posla je upitan jer je dosad hrvatska diplomacija rijetko uspijevala Vladi i ostalim resorima koji se bave ispunjavanjem političkih kriterija za EU nametnuti svoje mišljenje i zatražiti da se u rješavanje nekih pitanja krene brže i odlučnije/ Hrvatska i dalje ima neriješenu suradnju s Haaškim sudom, problem povratka izbjeglica, povrata njihove imovine i reformu pravosuđa

ZAGREB, 7. rujna - Ministarstvo vanjskih poslova i službeno je preuzelo brigu o ispunjavanju političkih kriterija za Europsku uniju ne bi li Hrvatska uspjela na proljeće sljedeće godine dobiti status kandidata za EU i »zeleno svjetlo« za početak pregovora za punopravno članstvo. No, uspjeh tog posla je upitan jer je dosad hrvatska diplomacija rijetko uspijevala Vladi i ostalim resorima koji se bave ispunjavanjem političkih kriterija za EU nametnuti svoje mišljenje i zatražiti da se u rješavanje nekih pitanja krene brže i odlučnije.

Vladinim zaključkom Zrinjevac je zadužen za koordinaciju svih državnih tijela da bi Hrvatska napokon ispunila političke kriterije zbog kojih Hrvatska ima probleme s međunarodnom zajednicom već osam godina. Hrvatska, samo nekoliko mjeseci prije odluke Europske komisije o tome je li sposobna za članstvo u EU ili nije, i dalje ima neriješenu suradnju s Haaškim sudom, pitanjem povratka izbjeglica i povrata njihove imovine te s reformom pravosuđa.

»Za uspjeh Hrvatske na putu prema EU ključno je ispunjavanje političkih preduvjeta«, izjavio je za Vjesnik zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. No, pitanje je hoće li diplomacija biti u stanju ubrzati proces ispunjavanja političkih uvjeta. Određeni resori, pa i sama Vlada, dosad je pokazala malo sluha za upozorenja hrvatske diplomacije koja unutar postojećih koalicijskih odnosa nije imala hrabrosti snažnije reagirati i nametnuti se kao ključni sukreator hrvatske vanjske politike.

Upravo je Piculin zamjenik Šimonović u lipnju ove godine pokušao pokrenuti inicijativu za sastankom vlada Hrvatske, BiH te Srbije i Crne Gore da bi se dao zamah rješavanju pitanja povratka izbjeglica. Ta je inicijativa neslavno propala. Vlada je u međuvremenu donijela potrebne zakone vezane uz povratak i imovinska pitanja izbjeglica, no međunarodni predstavnici su nezadovoljni jer se na provedbi ne čini mnogo. Za sporost okrivljuju lokalne vlasti, ali i neke Vladine dužnosnike za koje tvrde kako se ne žele angažirati. Iz Vladinih ureda tvrde da pitanje povratka nije političke prirode, nego tehničkih poteškoća među kojima se nalazi i nedostatak novca.