PRAVOSUĐE - ZA ŠTO SE ZAUZIMA GLAVNI DRŽAVNI ODVJETNIK

Neefikasnost hrvatskog pravosudnug sustava već je poprimila mitske dimenzije i u svjetskim razmjerima. Iz Ministarstva pravosuđa već je prije nekoliko mjeseci krenula inicijativa za izmjenu Zakona o kaznenom postupku kako bi se poboljšala efikasnost našeg pravosuđa, a jedna od tih izmjena bi se trebala ticati i ukidanja institucije sudskog istražitelja. Nedavno je, na brijunskom sastanku Odbora za nacionalnu sigurnost to isto zatražio i Mladen Bajić, glavi državni odvjetnik, a svoje je stavove pojasnio na "Htnet" internet portalu.

"Interes je državnog odvjetništva da se ukine sudska istraga, da se kazneni postupak ubrza i da državni odvjetnik i policija imaju veće ovlasti u provođenju izvida, čime bi bili puno operativniji i učinkovitiji, posebno kod teških i složenih kaznenih djela", ustvrdio je Bajić, dodavši kako se radi o temi koja je vrlo kompleksna. Državni odvjetnik je naglasio kako pritom ne misli "ni na kakve nove ovlasti na temelju kojih bi policija, državno odvjetništvo i agencije imali dodatne mogućnosti uhićenja, praćenja, slušanja, snimanja i drugih mjera kojima se ograničavaju ustavna prava građana, jer drži da su i sadašnje ovlasti u velikoj većini slučajeva značajno zadiranje u ta prava".

Bajić dalje navodi kako su slične izmjene već provedene u velikoj većini europskih zemalja koje imaju sličan sustav kaznenog postupka. Prema njegovim riječima, Hrvatska je u svojem ZKP-u zadržala institut sudske istrage, koji je Savezna Republika Njemačka ukinula još 1974. "U praksi to, među ostalim, znači da sve ono što su policija i državni odvjetnik provođenjem izvida — uzimanjem izjava od mogućih svjedoka — doznali o konkretnom kaznenom djelu ili počinitelju, nije dokaz u kaznenom postupku. Štoviše, sve se te izjave izdvajaju iz spisa i samo ono što je iskazano pred istražnim sucem dokaz je u postupku. Česti su slučajevi da pojedinci odmah nakon počinjenja kaznenoga djela policijskom službeniku kažu sve što im je poznato, a kad ih se nakon nekoliko mjeseci, nekad i nakon proteka godine, zove na sud, iskazuju bitno različito, iskazuju da se ne sjećaju, što je i razumljivo, jer svatko od nas ima svoj život, svoj krug interesa i nije realno očekivati da će se netko sjećati svih pojedinosti", navodi državni odvjetnik.

Pritom je, opominje on, poznato da se neki dokazi s vremenom gube, da nestaje dokumentacija, da je jednostavno protekom vremena mnogo teže dokazati počinjenje kaznenoga djela nego odmah nakon počinjenja. "Zbog dugotrajnosti postupka, zbog toga što sve ono što doznaju državni odvjetnik i policija — pa čak i kad bi bio prisutan odvjetnik usumnjičenika — nije dokaz u kaznenom postupku, nismo bili uspješni u dosta složenih predmeta u kojima je na temelju obavljenih izvida nedvojbeno proizlazilo da je optužena osoba i počinitelj kaznenog djela za koje je optužena. Upravo je tu interes državnog odvjetništva: da se ukine sudska istraga, da se kazneni postupak ubrza te da državni odvjetnik i policija imaju veće ovlasti u provođenju izvida, na koji način bi bili puno operativniji i učinkovitiji, posebno kod teških kaznenih djela", na kraju zaključuje Bajić.

Za komentar ovih stavova glavnog državnog ovjetnika zamolili smo Vladimira Gredelja, predsjednika Udruge hrvatskih sudaca. "Smatram kako je iznimno bitno poduzeti razumne i racionalne mjere kojima bi se unaprijedila efikasnost hrvatskog sudstva, ali se bojim svih mjera koje bi se donosile naprečac i na brzinu. Naime, promjene koje predlaže Državno odvjetništvo dobrim dijelom mjenjaju bit hrvatskog kazneno-pravnog sustava, a takve promjene zahtijevaju pažljivu i dugotrajnu primjenu. Mislim kako, zbog nedostatka političke i pravne kulture u Hrvatskoj, te zbog mogućih dodatnih zadiranja u standarde ljudskih prava, ovoj temi treba prići iznimno osjetljivo i suptilno. Dakle, jesam za promjene, ali uz dugotrajnu i kvalitetnu javnu raspravu", rekao nam je Gredelj.Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca je posebno ogorčen što strukovna udruga sudaca nije pozvana u radnu grupu koja je na inicijativu Ministarstva pravosuđa osnovana da bi stručno osmislila promjene ZKP-a koje će obuhvaćati i moguće ukidanje instituta sudske istrage. "Kada ljudi iz ove vlasti govore kako će pozvati i struku da se očituje o pitanjima profesije, tada oni u pravilu ne pitaju ništa strukovne udruge, nego se konzultiraju sa stručnjacima i sucima koji su bliski izvršnoj vlasti. To onda predstavlja falsificiranje javne rasprave, a ne želju za iskrenim dijalogom i uvažavanjem profesije.

Ovo ne govorim samo zbog toga što će možda u pitanje doći radna mjesta sadašnjih istražnih sudaca, jer će se za njih sasvim sigurno naći mjesta u pravosudnom sustavu, nego zbog toga što zbilja nije u redu da se tako strateškoj promjeni i izmjeni kazneno-pravnog sustava prilazi bez konzultacija s Udrugom hrvatskih sudaca", kazao nam je Gredelj.

Odvjetnik Anto Nobilo je pohvalio inicijativu za ukidanjem sudske istrage, ali je također izričito naglasio kako se to mora provesti vrlo pažljivo i detaljno. "Istražni suci predstavljaju slijepo crijevo hrvatskog kazneno-pravnog sustava i uopće nije sporno da se ta institucija treba ukinuti. Međutim, ovdje se radi o stateškoj promjeni u kojoj se dobrim dijelom prelazi s europskog na anglosaksonski sustav i zbog toga ga treba temeljito pretresti. Ne plašim se toliko dodatnog zadiranja u ljudska prava i privatnost građana, premda i o tome treba i te kako voditi računa, koliko mislim na nužnu potrebu dodatnog profesionalnog obučavanja tužitelja i policajaca", ustvrdio je Nobilo.

Prema njegovim riječima, ako se uvedu ove promjene, tada je i odgovornost policajaca i tužitelja mnogo veća, pa ako se na suđenju utvrdi (kao što je to slučaj u SAD-u) da su policija ili tužiteljstvo nešto "muljali" dokazima ili su napravili bilo kakvu drugu grešku u istražnom postupku, onda čitav slučaj automatski "pada" i suđenje i kazneni proces se obustavljaju. "Između ostalog, tužitelji bi trebali dobiti takozvani kodeks tužitelja, kako bi se i na taj način umanjile moguće manipulacije. Radi se, recimo, o situaciji kada tužitelj u istražnom postupku otkrije činjenice koje idu u korist osumnjičenoga. Tada bi, prema kodeksu i fer-ponašanju, tužitelj morao odvjetniku osumnjičenog predati ili ponuditi na uvid te dokaze, a ne ih zataškati", rekao nam je Nobilo, dodavši kako se upravo zbog takvih "sitnica" i "finesa" promjenama ZKP-a mora pristupiti promišljeno i bez ikakve brzopletosti i naivnosti.

Koliko god se lako složiti s Nobilovom efektnom konstatacijom da su istražni suci "slijepo crijevo" hrvatskog kazneno-pravnog sustava, toliko su Nobilo i Vladimir Gredelj u pravu kada tvrde da se tom poslu mora prići vrlo oprezno. Gredelj je opravdano ogorčen i zbog toga što nitko iz Udruge hrvatskih sudaca nije pozvan u radnu grupu koja je formirana da bi dala stručnu podlogu za promjene ZKP-a, kao i zbog toga da će trebati (što je istaknuo i Mladen Bajić) i te kako voditi računa o tome da se tim promjenema dodatno ne umanjuju ustavna prava građana RH.