Večernji list: 12. 09. 2003.
OVRŠNI ZAKON - NOVI SUKOBI SUDSKE I IZVRŠNE VLASTI
Crnić: Ovršni je zakon loš bolje ga je ne donositi
Ministarstvo pravosuđa na prijedloge Vrhovnog suda nije se udostojilo niti odgovoriti
Hoće li donošenjem noveliranoga Ovršnog zakona vjerovnici napokon moći brzo naplaćivati svoja potraživanja? Dok ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović najavljuje učinkovite ovrhe, predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić tvrdi kako je predloženi zakon tako loš da je bolje da se i ne donosi! Građanski odjel Vrhovnog suda svoje je primjedbe i prijedloge poslao mi
nistarstvu, no gotovo ništa od predloženoga nije uvršteno u konačni prijedlog, pa čak nema ni odgovora na prijedloge sudaca Vrhovnog suda, dok se odgovara na prijedloge i primjedbe saborskih zastupnika.Vjerovnicima još teže
Crnić čak kaže kako se može dogoditi da ubuduće vjerovnici do svojih prava dolaze još teže nego sada.
- Suci moraju dobiti takve instrumente da mogu efikasno voditipostupke, no to zakon, kako je predložen, ne osigurava - tvrdi Crnić. Dodaje kako prebacivanje dijela postupaka javnim bilježnicima neće ubrzati postupak, jer ni oni nemaju efikasnih instrumenata, a kako je javnih bilježnika manje nego sudaca, moguće je da ti postupci ubuduće traju i dulje.
Nema pljenidbe pokretnina
- Baš u učinkovitosti ovrhe građani najbolje vide koliko povjerenja mogu imati u pravne institucije svoje države, a Ovršni zakon potiče i stvaranje građanskog i poslovnog morala i reda. Ako statistički prebacimo predmete na javne bilježnike i sud bude imao manje neriješenih predmeta, to stvarno g
rađanima neće donijeti nikakve promjene. Jer vjerovnici i dalje neće moći do svojih prava, a dužnici će biti zaštićeni - kaže Crnić.Vrhovni sud predlagao je niz izmjena koje bi, po mišljenju sudaca, ovrhu ubrzale. Nekretnine bi se, prema tom prijedlogu, prodavale najpovoljnijem kupcu na jednoj dražbi, bez skupe i složene procedure procjene. No, predlagači zakona ostali su kod procjenjivanja vrijednosti nekretnine. Osim toga, ako se stan ili zemlja ne proda na dvjema dražbama - sud obustavlja postupak! Kad je riječ o pokretnim stvarima, one zapravo i dalje ostaju u posjedu dužnika, što praktično onemogućava prodaju, jer u nas nitko ne želi kupovati tuđe stvari u tuđem stanu. Naime, nije predviđeno tko bi bio taj tko ulazi u stan i plijeni pokretnine.
Z
AKON PROTIV SIROTINJE KOJA NE PLAĆA REŽIJETrista tisuća neriješenih ovrha
Jedan od najvećih problema u hrvatskom pravnom sustavu upravo je ovrha, odnosno provođenje u stvarnost neke sudske odluke. Dužnik je zaštićen i može koristiti niz pravnih sredstava da dug ne plati gotovo - nikad. To ruši svaki ugled i sudbenoj vlasti, jer sudska odluka koja nije provedena kao da i ne postoji, a suci tvrde da nemaju pravo oružje da ovrhu završe u razumnom roku.
Lani je tako na sudovima pokrenuto 319 tisuća ovrha, od toga 40 tisuća na trgovačkim sudovima i 278 tisuća na općinskim. No, kako dužnici zloupotrebljavaju svoja procesna prava, ovrhe se ne provode efikasno i na kraju prošle godine na općinskim sudovima ostalo je 312 tisuća neriješenih ovrha. Zbog toga
se prišlo izmjeni zakona. Zanimljivo je da je prof. dr. Mihajlo Dika sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta prigovarao prijedlogu toga zakona tvrdeći kako je usmjeren protiv sirotinje... Naime, među ovrhama golem je broj neplaćenih računa građana.