Vjesnik: 16. 09. 2003.
Seth: Hrvatska mora ubrzati reforme da bi bila
konkurentna i povećala životni standard»Datum ulaska u EU ne ovisi toliko o nama nego o politici Unije i političkim razlikama«, kaže potpredsjednik Vlade Slavko Linić / Svjetska banka navela je dugu listu slabih točaka, ali smatra da se Hrvatska suočava s »posve provedivim zadatkom« / Prema gospodarskim pokazateljima, Hrvatska je u društvu najnaprednijih zemalja koje dogodine ulaze u EU / Stručnjaci Svjetske banke naglasili važnost makroekonomske stabilnosti za ritam reformi / Ministar financija Mato Crkv
enac rekao je da »stanje nije zabrinjavajuće«BRUXELLES, 15. rujna (Od Vjesnikove dopisnice) - Opći simultani napredak u svim područjima reformi u Hrvatskoj poželjan je i moguć, prognozirao je predstavljajući u ponedjeljak u Bruxellesu analizu o mogućnostim
a i perspektivi hrvatskoga gospodarstva regionalni direktor Svjetske banke Anand K. Seth.Ključni izazovi s kojima se Hrvatska sada suočava jesu produbljivanje reformi i ubrzanje njihove provedbe kako bi se promicala konkurentnost Hrvatske i povećao životni standard za sve, izjavio je u Bruxellesu novi direktor Svjetske banke za južnu i srednju Europu (Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku).
Na predstavljanju analize Svjetske banke »Ekonomski memorandum za Hrvatsku: Strategija za gospodarski rast kroz europske integracije« bili su i potpredsjednik hrvatske vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac sa suradnicima.
Svjetska banka snimila je sustav zemlje, detektirala sva »uska grla« i slabe točke, upozorila na mogućnosti i predložila načine kako se sve prepreke mogu izbjeći, ukloniti ili preskočiti.
Osnovno je da Svjetska banka priznaje veličinu zadatka - lista slabih točaka prilično je duga. Istodobno, autori studije uvjereni su da se Hrvatska suočava s »posve provedivim zadatkom«, dakle izazovima koji se mogu riješiti u određenom roku i uz primjenu pametnih strategija. Dakle, dijagnoza je ozbiljna, no prognoze obećavaju jer se smatra da je zemlja dovoljno snažna iznijeti na leđima te izazove.
Linić je za novinare kratko komentirao povoljne hrvatske ekonomske brojke, te naglasio da bi, prema ritmu provođenja reformi, Hrvatska do kraja 2006. bila spremna za ulazak u Uniju.
»Datum ulaska ne ovisi toliko o nama nego o politici Unije i političkim razlikama«, objasnio je potpredsjednik Vlade Linić.
Spekulacije o datumu ulaska u Uniju trenutačno nisu zanimljive, važnije je spoznati razmjere preostalih poslova i, naglašeno je, »simultanom reformom« uklanjati »uska grla«.
Shodno sličnim tranzicijskim iskustvima zemalja koje su prije Hrvatske prolazile taj put, razumljivo je da i stručnjaci Svjetske banke neprestano ponavljaju važnost makroekonomske stabilnosti za ritam reformi i gospodarski oporavak zemlje.
Odgovor Vladinog predstavnika je optimističan. »Stanje nije zabrinjavajuće«, ocijenio je ministar financija Crkvenac.
U dokumentu Svjetske banke, kaže Seth, upozorava se na bitne elemente hrvatske transformacije prema društvu tržišne ekonomije koje će ispuniti uvjete za članstvo u Europskoj uniji. Ističe se konsolidacija makroekonomske stabilnosti i reforma javne uprave, jačanje pravne države, te brzo prihvaćanje i provedba zakona kojima se stvaraju uvjeti za povoljniju klimu poslovanju a time potiče ekonomski razvoj. Uz to, potrebno je i snažno pravosuđe.
To su samo neki od savjeta, preporuka i ocjena danih u analizi Svjetske banke o razvojnim potencijalima Hrvatske i važnim elementima njezine reforme. Stručnjaci te institucije analizirali su slučaj Hrvatske u zadnjih godinu dana. Seth je naznačio pet elemenata koje je potrebno što prije provesti.
Hrvatski oporavak i reforma leže na pet stupova. Prvi je makroekonomska stabilnost, ključna za reforme jer previsok javni dug uvijek prijeti stvaranjem dodatnih problema u zemlji koja još nije dovoljno snažna da bi tranziciju smatrala zaokruženom. Taj uvjet slijede stvaranje efikasnog tržišta kapitala i radne snage, zatim stabilne institucije i pravosudni sustav, efikasna integracija u europsku infrastrukturnu mrežu i dinamično okružje za poslove, temeljeno na znanju i inovacijama.
Uz još neprihvaćene zakone i one prihvaćene ali ne i provedene, Hrvatska će imati problema i sa stopom nezaposlenosti koja iznosi 15 posto.
Nezaposlenost možda neće biti riješena stvaranjem suvremene i efikasne državne uprave (što je jedan od velikih problema za Hrvatsku, sugerira analiza Svjetske banke), ali će taj element zajedno s ispunjavanjem uvjeta za normalnije otvoreno tržište pripomoći tome da se smanji broj ljudi bez posla - usporedo s rastom povoljnih ekonomskih pokazatelja.
Svjetska banka inzistira na tezi da se tranzicija Hrvatske odvija u sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja EU. Taj sporazum što ga je Hrvatska potpisala s Bruxellesom, po sadržaju se uspoređuje s europskim dokumentima sklopljenim s kandidatkinjama i zemljama koje pristupaju Uniji.
No, analiza Svjetske banke nije upozorila na bitan element razlike tih dviju kategorija kandidatskih aranžmana.
Trenutačno nitko od ljudi uključenih u izradu dokumenta nije znao (ili možda htio) odgovoriti zašto novoj generaciji sporazuma sa zemljama jugoistočne Europe manjka element bitan za njihovo uspješno uklapanje u sustav Unije - politika kohezije. Izostanak tog elementa u ponudi rješavanja hrvatskih problema osnovna je mana analize Svjetske banke.
Inače, komplimenti stručnjaka Svjetske banke za »hrvatsko čudo« stvoreno u nepovoljnom okružju rata, poraća i još nestabilnog susjedstva te bez zamjetne pomoći međunarodne zajednice, naročito Unije, dobro zvuče pogotovo kad ih ilustriraju veoma povoljni gospodarski pokazatelji.
Lada Stipić-Niseteo